Zob je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice trava (Poaceae). Korijen je jako dobro razvijen, prodire duboko u tlo i ima veliku sposobnost crpljenja hranjivih tvari. Cijela biljka je zelena, a zrenjem postaje zlatnožuta. Stabljika je šuplja, visoka do 120 centimetara, sastavljena od 5 do 6 nodija. Listovi zobi su plavozelene boje i hrapavih rubova te se sastoje od lisnog rukavca i lisne plojke na čijem se prijelazu nalazi jako razvijena opna (ligula). Prema liguli se zob razlikuje od ostalih žitarica. Cvjetovi su dvospolni i sastoje se od tučka s nadraslom plodnicom i jednim sjemenim zametkom te od tri prašnika. Cvjetovi su na vrhu stabljike skupljeni u metlice.

Metlica se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice na čijim se krajevima razvijaju klasovi zrna, izduženog ploda. Klasići zobi su viseći i sadrže dvije pljeve. Pljeve nisu srasle sa zrnom po čemu se zob također razlikuje od drugih žitarica. Zob se uzgaja širom svijeta, a prije nego što se počela koristiti u prehrani, koristila se u medicinske svrhe. Danas je dostupna u obliku pahuljica, kaše ili brašna. Za pripremu doručka i raznih slastica najčešće se koriste zobene pahuljice i klice.

Stanište

Zob uspijeva u tlu vrlo siromašnom hranjivim tvarima. Uzgaja se na poljima kao hrana za životinje i ljude.

Cvatnja i vrijeme branja

Zob cvate od svibnja do srpnja. Upotrebljavaju se sjemenke koje se žanju u kolovozu i suše. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. Nakon branja, čišćenja i sušenja, sjemenke prolaze postupak prženja zbog kojeg dobivaju svoj prepoznatljiv okus.

Kemijski sastav zobi

Zob sadrži beta-glukan koji ima povoljan učinak na smanjenje razine kolesterola u krvi. Bogata je antioksidacijskim fenolom, avenantramidom koji sprečava oštećenje stanica i oksidaciju LDL kolesterola. Sadrži vitamin C koji štiti krvne žile od kolesterola. Zob je bogata i drugim ugljikohidratima, proteinima, vitaminom B1, biotinom, fosforom, bakrom, cinkom, magnezijem, manganom i selenom. Cvjetni dijelovi sadrže različite glikozide, tanine, saponine, cimol, korvakrol, treslovinu, fumarske kiseline, kalij, kalcij, željezo, fosfor i natrij.

Ljekovita svojstva zobi

• Zob ima pozitivan učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Redovitim konzumiranjem zobi smanjuje se razina kolesterola u krvi, utječe se na usporavanje ateroskleroze i stenoze krvnih žila.

• Povoljno djeluje na živčani sustav. Djelujući kao blag antidepresiv, lagano podiže razinu energije, posebno kod osoba oboljelih od multiple skleroze, kronične neuralgije i nesanice. Pomaže ukloniti stres i depresiju.

• Zahvaljujući udjelu dijetalnih vlakana, zob i zobene pahuljice pomažu u regulaciji razine šećera u krvi čime se znatno smanjuje rizik nastanka dijabetesa tip 2.

• Zob i zobene pahuljice povoljno djeluju na rad imunosnog sustava.

• Ubrzava probavu i olakšava konstipaciju.

• Smanjuje rizik od razvoja astme u dječjoj dobi.

• Redovitim uzimanjem zobi mogu se ublažiti upalni procesi u zglobovima i vezivnom tkivu, a zubi zaštititi od karijesa.

• Korisna je za smirivanje kože kod iritacija, oštećenja, svrbeža, atopijskog dermatitisa, psorijaze i drugih kožnih bolesti.

• Sluz od zobi pripremljena kao juha ili kaša nezamjenjiva je dijetalna hrana za bolesnike koji se oporavljaju od operacije želuca i crijeva, čira na želucu, žučnih kamenaca, žutice, bolesti pluća i grla, bubrega, krvotoka i šećerne bolesti.

Korisni savjeti

Prilikom kupovine zobenih sjemenki, bilo to u rinfuzi ili već pakirane u vrećice, čuvajte ih na suhom i tamnom mjestu. S obzirom na to da sadrže povećanu količinu masti, kupujte ih u manjim količinama kako vam ne bi užegle.

Latinski naziv: Avena sativa L.

Porodica: Poaceae

Foto: Pexels