fbpx

Znamo li čitati laboratorijske nalaze?

Zdrav život

Kako sami simptomi bolesti ponekad nisu dovoljni za stvaranje cjelokupne slike bolesti, liječnici nas usmjeruju na obavljanje laboratorijskih pretraga čiji će im rezultati pomoći u konačnoj dijagnozi. To znači da je njihovo razumijevanje jedna od osnovnih vještina svakog liječnika. Ipak, osnovne stručne pojmove i kratice trebala bi poznavati svaka osoba jer ipak smo prvenstveno mi sami odgovorni za svoje zdravlje. Zar ne?

Kako sami simptomi bolesti ponekad nisu dovoljni za stvaranje cjelokupne slike bolesti, liječnici nas usmjeruju na obavljanje laboratorijskih pretraga čiji će im rezultati pomoći u konačnoj dijagnozi. To znači da su laboratorijski nalazi i njihovo razumijevanje jedna od osnovnih vještina svakog liječnika. Ipak, osnovne stručne pojmove i kratice trebala bi poznavati svaka osoba jer ipak smo prvenstveno mi sami odgovorni za svoje zdravlje. Zar ne?

Razmislite što vam govore ti rezultati. Koliko se snalazite u svim tim brojevima? Jesu li oni samo brojke na papiru ili vas asociraju na neke bolesti? Naučite čitati laboratorijske nalaze.

Referentne vrijednosti

Takvi “brojevi na papiru” zapravo su referentne vrijednosti koje pokazuju raspon normalnih vrijednosti određenih mjernih parametara prisutnih u većini zdravih ljudi. Te vrijednosti su samo orijentacijske jer se, zbog razlika u uređajima i tehnikama izvođenja, mogu neznatno razlikovati od laboratorija do laboratorija. Neznatne razlike moguće su i zbog mnogih drugih faktora poput spola, životne dobi, dijela dana kada se pretraga obavlja, uzimanja hrane prije pretrage, prisutnosti stresa, menstruacije, trudnoće ili uzimanja lijekova.

Osim samih referentnih vrijednosti, liječnicima su mnogo važnija njihova odstupanja jer usmjeravaju, olakšavaju i ubrzavaju postavljanje dijagnoze. 

Tumačenje rezultata mjernih parametara

Eritrociti (Er) su crvene krvne stanice koje sadrže krvnu bjelančevinu hemoglobin i sudjeluju u prijenosu kisika i ugljikovog dioksida u organizmu.

  • Fiziološki uzrok povećanog broja eritrocita najbolje je vidljiv kod sportaša i svih osoba koje borave na visokim nadmorskim visinama. Kako s visinom opada tlak zraka, opada i tlak kisika što znači da i organizam raspolaže s manjom količinom kisika u zraku. Na takve uvjete tijelo se prilagođava povećanim stvaranjem eritrocita u krvi što je i vidljivo u rezultatima laboratorijskog nalaza. 
  • Povećan broj eritrocita javlja se kod dehidracije uzrokovane pojačanim znojenjem, proljevom ili povraćanjem, u kroničnim plućnim bolestima s poremećenom opskrbom kisikom te kod policitemije (idiopatske kronične mijeloproliferativne bolesti). 
  • Smanjeni broj eritrocita, a samim time i hemoglobina, najčešće je znak anemije nastale zbog nedostatka željeza, kroničnih bolesti, krvarenja ili uzimanja nekih lijekova. 

Leukociti (Le) su bijele krvne stanice s glavnom ulogom zaštite organizma od infekcije pri čemu svaki određeni podtip (granulociti, limfociti, monociti) leukocita ima posebnu funkciju. 

  • Smanjeni broj leukocita se može javiti kod virusnih infekcija, imunoloških poremećaja ili uzimanja određenih lijekova. 
  • Povećani broj leukocita je znak postojanja upalnog procesa u organizmu. Drugi mogući uzroci koji su praćeni znatno povišenim vrijednostima leukocita su akutna trovanja, krvarenje, alergije i leukemija.
laboratorijski nalazi

Trombociti (Tr) su krvne pločice koje imaju ulogu u zgrušavanju krvi i hemostazi (zaustavljanju krvarenja).

  • Povećanje trombocita se javlja kod tromboze, nakon teških infekcija, tumora, operacije i ozljeda s velikim gubitkom krvi.
  • Smanjeni broj trombocita je rezultat poremećaja u njihovoj proizvodnji zbog nedostatka vitamina B12, oštećenja tijekom zračenja ili uzimanja određenih lijekova.

Postoje i brojni drugi laboratorijski parametri poput sedimentacije (SE), hemoglobina (Hb), hematokrita (Htc) i raznih eritrocitnih konstanti poput MCV, MCH, MCHC i RDW, no njihove je vrijednosti i analizu najbolje prepustiti rukama liječnika. 

Što možemo učiniti za zdravlje naše krvi?

Krv je tekuće tkivo koje kola cijelim našim tijelom. Možemo li se zbog toga smatrati odgovornim za zdravlje svoje krvi? Ono je svakako odraz naše brige za cjelokupno zdravlje, stoga ga je potrebno čuvati! Kako? Zdrava prehrana, namirnice bogate željezom i tjelovježba su tri glavna pravila!   

Tjelovježbom i svakodnevnim kretanjem potičemo bolje funkcioniranje pluća, srca i krvnih žila, a time i sustav prijenosa kisika što znači da se svaka stanica u tijelu bolje opskrbljuje kisikom. Krećite se! 

Zdrava i uravnotežena prehrana zadovoljava potrebe tijela za energijom i nutrijentima koje organizam ne može samostalno proizvesti. Hranom povećajte i unos tekućine, najbolje vode ili nezaslađenog čaja, u količini od minimalno 2 litre dnevno.

Za očuvanje zdravlja krvi važno je hranom unositi i željezo jer je neophodno za sintezu hemoglobina, glavnog transportera kisika. Najviše ga ima u crvenom mesu, iznutricama, ribi, školjkama, mahunarkama, sjemenkama, bundevi i orasima. Ne možete li ga nadoknaditi hranom, liječnik vam može pripisati nadomjeske željeza u obliku tableta.

Foto: Pexels


Newsletter