Zaraza virusom humane imunodeficijencije (HIV) s posljedičnim stečenim nedostatkom imuniteta (AIDS) je bolest koja još uvijek predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Prema zadnjim dostupnim podacima u Hrvatskoj se godišnje prosječno bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva zaraze HIV-om. Usporedimo li ih sa starijim podacima, unazad dvije godine se primjećuje blagi pad novootkrivenih slučajeva. Kako stručnjaci objašnjavaju takve podatke? Prvenstveno, napredovanjem preventivnih aktivnosti, a potom i uspješnijim otkrivanjem zaraze. Dakle, pozitivni pomaci postoje! Kako bi se broj oboljelih slučajeva i dalje smanjivao, na zlatna pravila HIV/AIDS bolesti ne smijemo nikad zaboraviti.

HIV/AIDS u postocima

Prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj su zabilježeni 1985. godine. Od tada pa do kraja 2017. godine, zabilježeno je 1540 osoba s dijagnosticiranom HIV zarazom. Od toga je 500 osoba oboljelo od AIDS-a.

Najveći broj zaraza HIV-om, oko 53%, dijagnosticira se u dobnim skupinama od 25 do 39 godina. Pri tome moramo naglasiti da ima znatno više zaraženih muškaraca nego žena. Statistički podaci pokazuju da od ukupnog broja svih slučajeva zaraze HIV-om, čak 88% čine muškarci, a samo 12 % žene.

Oko 50% zaraze HIV-om se otkrije u kasnom stadiju bolesti ili u fazi kada je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Oko 90% svih zaraza nastaje nezaštićenim spolnim odnosom. Od toga je u 70% svih slučajeva HIV-a/AIDS-a uzrok spolni odnos između muškaraca, a samo 20% spolni odnos između žene i muškarca. Iako se značajnim načinom prijenosa smatra i intravenozno injektiranje kod ovisnika o drogama, procjenjuje se da se tim načinom virus prenosi u samo 5% slučajeva. Postoji još jedan način prijenosa na koji se često zaboravlja. Radi se o prijenosu sa zaražene majke na dijete i on se bilježi u samo 1% slučajeva. Najrjeđi način prijenosa je zaraženim krvnim preparatima, oko 0,1%.

Pravila za prevenciju i otkrivanje HIV/AIDS bolesti

Visoki rizik za zarazu HIV-om najčešće nose mladi, posebno djevojke, ali i mladići koji imaju seksualne odnose s mladićima. Rizik se zatim prenosi na osobe koje često mijenjaju spolne partnere, na intravenske ovisnike o drogama te osobe izložene seksualnoj prisili ili zlostavljanju. Zbog toga se zlatna pravila HIV/AIDS bolesti ne usmjeravaju samo na opću populaciju, već i na takve ugrožene skupine.

Zlatna pravila:

• Poticanje zdravlja i provođenje edukacije djece i mladih o reproduktivnom zdravlju 

• Povećanje znanja o HIV/AIDS-u i uklanjanje netočnih informacija o bolesti

• Kontinuirano provođenje zdravstvenog odgoja u općoj populaciji kao i populaciji s rizičnim ponašanjem s ciljem maksimalnog izbjegavanja rizičnog ponašanja te usvajanja odgovornog ponašanja: odgovornog spolnog ponašanja, nekorištenja droga i drugih psihoaktivnih sredstava i uporabe sterilnog pribora za injektiranje droga kako bi se spriječilo širenje infekcije

• Osiguranje dostupnih savjetovanja o prevenciji i liječenju bolesti

• Organiziranje redovitog testiranja na HIV infekciju, motiviranje i pružanje potpore za testiranje svim osobama, a posebno osobama s rizičnim ponašanjem

• Konstantno educiranje zdravstvenih djelatnika o potrebi primjene standardnih mjera zaštite

• Educiranje o primjeni standardnih mjera zaštite od bolesti djelatnika u odgojnoobrazovnim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi te na svim radnim mjestima gdje postoji mogućnost dodira s krvlju

Pročitajte i ovo:

HIV i AIDS: Pričamo li o istoj bolesti?

Stigmatizacija HIV pozitivnih osoba otežava prevenciju širenja virusa

Literatura:
1. HIV and adolescents: guidance for HIV testing and counselling and care for adolescents living with HIV. World Health Organization 2013.
2. Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
3. Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2017. – 2021. Ministarstvo zdravstva.

Foto: Pexels