fbpx

Željezo: Za prirodu najstariji, a čovjeka najtraženiji mineral

Zdrav život

Istraživanja pokazuju da je nedostatkom željeza zahvaćeno oko 30% svjetskog stanovništva. U najvećem riziku od njegovog nedostatka su dojenčad, djeca, adolescenti i trudnice. Procjenjuje se da od nedostatka željeza pati oko 40% predškolske djece, 30% žena reproduktivne dobi i 38% trudnica. To je vrlo zabrinjavajući podatak s obzirom na to da igra vrlo važnu ulogu u organizmu.

Da je željezo za prirodu najstariji mineral na Zemlji, svjesni smo. Jeste li svjesni i što ono predstavlja svima nama i gdje se sve nalazi? Željezo je neophodno za normalno funkcioniranje organizma, ali ga ljudsko tijelo ne može samo sintetizirati. Jeste li se pitali zašto se nalazi u hemoglobinu, mioglobinu, jetri, slezeni i koštanoj srži? Mnogi od nas toga nisu svjesni sve dok se ne razbole, a željezo ne postane njihov najtraženiji mineralni dodatak.

Nedostatak željeza je jedna od glavnih deficijencija

Istraživanja pokazuju da je nedostatkom željeza zahvaćeno oko 30% svjetskog stanovništva. U najvećem riziku od njegovog nedostatka su dojenčad, djeca, adolescenti i trudnice. Procjenjuje se da od nedostatka željeza pati oko 40% predškolske djece, 30% žena reproduktivne dobi i 38% trudnica. To je vrlo zabrinjavajući podatak s obzirom na to da igra vrlo važnu ulogu u organizmu. Podsjetimo se njegove glavne uloge, prijenosa kisika do svih tkiva kojima je potreban. Međutim, ona nije jedina. Željezo je sastavni dio mnogih staničnih procesa poput disanja, redoks procesa, energetskog metabolizma, DNA sinteze i regulacije gena. Željezo je potrebno i za rast, reprodukciju, zacjeljivanje rana, imunitet te zaštitu od patogenih mikroorganizama i slobodnih radikala.

Ako se pitate može li tijelo signalizirati prisutan nedostatak željeza, naš je odgovor odlučan “da”! Signalizira na razne načine: brzim umaranjem, iscrpljenošću, vrtoglavicom, lupanjem srca, nedostatkom kisika i kratkoćom daha, padom imunoloških funkcija i učestalim infekcijama, lomljenjem i ispadanjem kose te brojnim drugim simptomima i znakovima.

Najteži nedostatak željeza manifestira se slabokrvnošću odnosno anemijom. U tom slučaju, u organizmu se zbog nedostatka željeza ne može proizvoditi hemoglobin, krvni pigment koji prenosi kisik u krvi, što može rezultirati teškim posljedicama kao što su oslabljene tjelesne i psihičke sposobnosti ili negativan ishod trudnoće. Zbog sve češće registriranog nedostatka željeza, nije ni čudno što se anemija uslijed nedostatka željeza smatra najčešćim oblikom anemije te na globalnoj razini čini 50% svih anemija.

alkoholna pelagra

Uzimajte ga u preporučenim, a ne prekoračenim količinama

Upitamo li vas koji je najbogatiji izvor željeza, većina će se prisjetiti crvenog mesa i jetrice. Međutim, tu su još i škampi, školjke, tuna, žumance jajeta, ali i biljna hrana poput leće, graha, šparoga, rajčice, cjelovitih žitarica i orašastih plodova. Redovitim konzumiranjem takvih namirnica, postiže se ravnoteža željeza u organizmu.

Posljednje pitanje je koliko iznosi preporučeni dnevni unos željeza i zašto ga ne smijemo prekoračiti? Stručnjaci preporučuju unos od 14 miligrama dnevno dok je maksimalni dopušteni dnevni unos 30 miligrama. Prekorači li se, njegov višak u tijelu postaje toksičan za mnoge organe – jetru, gušteraču, pluća i srce. Toksičnost željeza se najčešće manifestira bolovima u trbuhu, povraćanjem, proljevom, vrtoglavicom i tahikardijom. Postoji rizik i od težih posljedica poput edema pluća, hipertermije i stanja šoka.

Dakle, željezo jest i trebao bi biti jedan od najtraženijih i nezamjenjivih minerala, ali samo kada se uzima razumno.

Pročitajte i ovo:

Znate li koji su najbolji sezonski izvori željeza?

Zbunjeni smo, crveno meso se ne mora uvijek izbjegavati?

Svladajte anemiju prirodnim ljekovitim biljkama

Literatura:
1. Directive 90/496/EEC on Nutrition Labelling for Foodstuffs: Discussion Paper on Revision of Technical Issues. Directorate E – Safety of the food chain. 2006.
2. Camaschella C. 2015. Iron deficiency: new insights into diagnosis and treatment. Hematology Am Soc Hematol Educ Program. 2015(1): 8-13.
3. Đokić M, Bilandžić N. 2012. Željezo – toksikološki i nutritivni aspekti u organizmu. MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu. 14(3): 232-238.

Foto: Pexels


Newsletter