fbpx

Žeđ kao alarm prisutnosti bolesti

Obiteljska medicina

Ne unosite li u organizam dovoljnu količinu tekućine, a izloženi ste tjelesnim aktivnostima, naporima ili povišenoj temperaturi zraka, vaše tijelo postepeno gubi tekućinu i ulazi u određeni stupanj dehidracije. Jedan od vidljivih pokazatelja tog poremećaja je upravo žeđ.

Jeste li svjesni da ste u trenutku kada osjetite žeđ, već dehidrirali? Žeđ je vrlo važan dijagnostički simptom i pokazatelj trenutnog stanja organizma. Ne unosite li u organizam dovoljnu količinu tekućine, a izloženi ste tjelesnim aktivnostima, naporima ili povišenoj temperaturi zraka, vaše tijelo postepeno gubi tekućinu i ulazi u određeni stupanj dehidracije. Jedan od vidljivih pokazatelja tog poremećaja je upravo žeđ. Prisutnost žeđi upozorava na promijenjen omjer unutarstanične i izvanstanične tekućine, poremećaj elektrolita u tjelesnim tekućinama, ali i na mnoge druge posljedice u organizmu.

Žeđ je stoga alarm za potrebu povećanog unosa tekućine u organizam. Ne može li se utažiti, predstavlja alarm prisutnosti bolesti. Žeđ nastaje zbog gubitka tekućine povraćanjem, proljevom, teškim krvarenjem ili znojenjem potaknutim povišenom tjelesnom temperaturom tijela. Žeđ je i simptom prikrivenih bolesti: šećerne bolesti, diabetes insipidusa, hiperkalcemije i kserostomije.

Šećerna bolest

Nepravilno liječena šećerna bolest prepoznaje se po povišenim vrijednostima šećera u krvi iznad normale. Takva nekompenzirana šećerna bolest se, osim umorom, pojačanim mokrenjem, svrbežom kože, trnjenjem i žarenjem u ekstremitetima te zamagljenim vidom, manifestira i prekomjernom žeđi. Ovi simptomi mogu dugo ostati prikriveni i ispoljiti se tek u uznapredovalom stadiju bolesti. Međutim, tada znatno raste rizik od komplikacija – hipoglikemije, promjena na malim i velikim krvnim žilama, posebice u očima i bubrezima, oštećenja živaca, ateroskleroze i ostalih srčanih bolesti. U sprječavanju razvoja ovakvih komplikacija kao i u ublažavanju žeđi i ostalih prisutnih simptoma šećerne bolesti, može pomoći samo kontinuirano održavanje koncentracije glukoze u krvi što bliže normalnim vrijednostima.

Žeđ kao simptom diabetes insipidusa

Prekomjerna žeđ može upućivati na razvoj diabetes insipidusa. Poremećaj je to uzrokovan smanjenim stvaranjem vazopresina, antidiuretskog hormona u hipotalamusu, koji u normalnim uvjetima sprječava tijelo da proizvodi prevelike količine mokraće. Uzroci mogu biti različiti – od poremećaja funkcije hipotalamusa, nedovoljnog izlučivanja vazopresina u krvotok od strane hipofize pa sve do oštećenja hipotalamusa ili hipofize. Stručnjaci smatraju da diabetes insipidus može biti i nasljedan.

žeđ

Kako bubrezi kod ovakvog poremećaja ne mogu reagirati na vazopresin te ne mogu koncentrirati mokraću, stvaraju veliku količinu razrijeđene mokraće. Prekomjerno stvaranje mokraće s prekomjernom žeđi su najčešće i jedini simptomi ove bolesti.

Hiperkalcemija

Stanje abnormalno povišenih vrijednosti kalcija u krvi, hiperkalcemija, najčešće se javlja zbog poremećaja funkcije paratireoidne žlijezde. Žeđ može biti tipični simptom hiperkalcemije, praćen mučninom, povraćanjem, gubitkom apetita, suhoćom ustiju, bolovima u trbuhu, meteorizmom, konstipacijom i čestim mokrenjem. Ozbiljna hiperkalcemija može povisiti razine kalcija i u mokraći te uzrokovati pogoršanje funkcije bubrega, kalcifikaciju žila i mekog tkiva, zbunjenost, delirij i komu.

Kserostomija

Konstantno pijuckanje vode zbog žeđi se može vidjeti i kod osoba sa smanjenim lučenjem sline, hiposalivacijom. Poremećaj koji nastaje kao posljedica hiposalivacije naziva se kserostomija, a opisuje kao subjektivan osjećaj suhoće usta. Nastaje zbog infekcija žlijezda slinovnica, njihovog oštećenja lijekovima ili raznih sistemskih bolesti praćenih suhoćom ustiju poput šećerne bolesti i Sjoegrenovog sidroma. Kserostomija može nastati i kao posljedica kemoterapije ili zračenja raka glave i vrata. Tegobe koje stvara se mogu razlikovati. Među najčešćim su simptomima stalna žeđ, osjećaj gustoće i ljepljivosti sline, otežano gutanje i oblikovanje zalogaja, pečenje jezika i zadah iz usta. Zbog nedostatka sline, povećava se mogućnost stvaranja naslaga na zubima, razvoja karijesa i infekcija usne šupljine.

Također pročitajte:

Može li dehidracija potaknuti razvoj bolesti?

Promjene raspoloženja mogu nastati zbog dehidracije

Literatura:
1. Mravak-Stipetić M. 2012. Kserostomija – dijagnostika i liječenje. Medical Sciences, 38: 69-91.

Foto: Pexels, Pixabay


Newsletter