fbpx

Zdravstvena moć acetilsalicilne kiseline

Obiteljska medicina

Acetilsalicilna kiselina pokazuje analgetski, protuupalni, antipiretski i antiagregacijski učinak zbog kojih ima široku primjenu kod mnogih zdravstvenih problema – glavobolje, zubobolje, menstrualnih bolova, bolova i povišene tjelesne temperature kod upala, prehlade i slično.

Kada su Hipokrat i Galen propisivali ženama žvakanje kore bijele vrbe za ublažavanje boli tijekom poroda, nisu ni naslućivali kako bijela vrba u sebi krije jednu iznimno ljekovitu tvar, salicin. Proučavajući ovu kemijsku tvar, znanstvenici su otkrili njegovo izrazito nadražujuće djelovanje te su ovaj nedostatak pokušali nadomjestiti njegovim vezivanjem s drugim kemijskim skupinama. Tako je dodatkom acetilnog ostatka nastala današnja acetilsalicilna kiselina, aktivni sastojak aspirina, andola, kardiopirina i drugih lijekova koji imaju veliku ulogu u prevenciji i liječenju mnogih bolesti.

Acetilsalicilna kiselina pokazuje analgetski, protuupalni, antipiretski i antiagregacijski učinak

Osnovni učinak acetilsalicilne kiseline je kočenje sinteze prostaglandina, kemijskih spojeva koji posreduju u patološkom procesu, uključujući i upalni odgovor. Kao kemijski posrednici, prostaglandini se izlučuju upravo tijekom upale i smatraju se glavnim krivcem za pojavu kliničkih znakova upale dok acetilsalicilna kiselina koči njihovo djelovanje. Acetilsalicilna kiselina djeluje na više načina:

  • analgetski – smanjuje bol
  • protuupalno – smanjuje upalu
  • antiagregacijski – sprječava sljepljivanje trombocita odnosno zgrušavanje krvi i formiranje ugruška

Zbog takvog djelovanja, danas ima široku primjenu kod mnogih zdravstvenih problema – glavobolje, zubobolje, menstrualnih bolova i povišene tjelesne temperature kod upala, prehlade i slično.

Acetilsalicilna kiselina je i veliki zaštitnik srca te ima široku primjenu u prevenciji i liječenju trombotskog procesa. Naime, trombociti, krvne stanice odgovorne za zaustavljanje krvarenja uslijed ozljede krvne žile, posreduju i u nastajanju ugruška (tromba) unutar krvnih žila koji ometa protok krvi i može uzrokovati infarkt miokarda ili moždani udar. Zbog toga se acetilsalicilna kiselina posebno preporučuje uzimati za prevenciju ili liječenje nestabilne i stabilne angine pektoris, akutnog infarkta miokarda i ishemijskog moždanog udara te tromboembolije nakon operativnih zahvata.

stari priroda stres druzenje prijateljstvo menopauza žena roditelji djed baka tjelovjezba
Foto; Pexels

Učinkovitost acetilsalicilne kiseline ovisi o dozi koja se unosi u organizam pa je prije njezinog uzimanja najbolje potražiti savjet liječnika ili ljekarnika. Obično se uzima u nižim dozama dok se u visokim protuupalnim dozama primjenjuje vrlo rijetko, najčešće kod reumatoidnog artritisa.

Posljednjih godina intenzivno se istražuje još jedna sposobnost acetilsalicilne kiseline. Zbog pretpostavke da može ograničiti protok krvi u stanicama tumora, proučava se njezin utjecaj na usporavanje procesa rasta i metastaziranja tumorskih stanica, no za donošenje takvih zaključaka još je uvijek prerano. Takav utjecaj najviše se spominje kod karcinoma debelog crijeva, prostate i jajnika.

Mjere opreza

Kako se acetilsalicilna kiselina apsorbira u želucu i gornjem dijelu tankog crijeva, njezino uzimanje se ne preporučuje osobama koje boluju od ulkusa u probavnom sustavu jer povisuje rizik od gastrointestinalnog krvarenja.

Zbog njezinog metaboliziranja u jetri, ne preporučuje se uzimati osobama s oštećenom jetrenom funkcijom.

Acetilsalicilna se kiselina izlučuje mokraćom pa se njezino uzimanje ne preporučuje osobama s raznim oštećenjima funkcije bubrega jer
može dodatno povisiti rizik od oštećenja i akutnog zatajenja bubrega.

Acetilsalicilnu kiselinu je potrebno uzimati s oprezom i kod opće preosjetljivosti organizma na druge salicilate ili nesteroidne protuupalne lijekove kao i kod alergijskih bolesti.

Literatura:
1. Rothwell P. M. et al. 2016. Effects of aspirin on risk and severity of early recurrent stroke after transient ischaemic attack and ischaemic stroke: time-course analysis of randomised trials. 388: 365–75.
2. Cook N. R. et al. 2013. Alternate-Day, Low-Dose Aspirin and Cancer Risk: Long-Term Observational Follow-up of a Randomized Trial. Ann Intern Med. 159(2):77-85.
3. Choe K. S. et al. 2012. Aspirin Use and the Risk of Prostate Cancer Mortality in Men Treated With Prostatectomy or Radiotherapy. Journal of Clinical Oncology. Volume 30, Number 28.
4. Trabert B. et al. 2014. Aspirin, Nonaspirin Nonsteroidal Anti-inflammatory Drug, and Acetaminophen Use and Risk of Invasive Epithelial Ovarian Cancer: A Pooled Analysis in the Ovarian Cancer Association Consortium. Journal of the National Cancer Institute, 106 (2):1-11.

Foto: Pexels


Newsletter