fbpx

Zašto je traženje pomoći još uvijek tabu tema?

Zdrav život

Kad nas boli zub, odemo zubaru. Kad nas boli glava, popijemo tabletu ili potražimo pomoć obiteljskog liječnika. Kada nekoga od naših bližnjih nešto fizički boli, razgovaramo, savjetujemo i tješimo. Što činimo kada nas boli duša? Zašto se za traženje pomoći odlučimo tek kada stvari postanu ozbiljne? Kada je i potražimo, zašto to tajimo?

Kad nas boli zub, odemo zubaru. Kad nas boli glava, popijemo tabletu ili potražimo pomoć obiteljskog liječnika. Kada nekoga od naših bližnjih nešto fizički boli, razgovaramo, savjetujemo i tješimo. Što činimo kada nas boli duša? Zašto se za traženje pomoći odlučimo tek kada stvari postanu ozbiljne? Kada je i potražimo, zašto to tajimo?

Nažalost, u 21. stoljeću je još uvijek u mnogim sredinama sramota reći da nismo dobro, da trebamo pomoć, podršku i utjehu. Još uvijek, ponekad nesvjesno, učimo djecu da je pokazivanje emocija nepoželjno. Dječaci uvijek moraju biti hrabri, a djevojčice nisu lijepe kad plaču. Iz toga se rađaju stereotipi i predrasude. Najčešća uvjerenja svode se na to da su psihički oboljele osobe nasilne, nepredvidljive i agresivne. Krajnji rezultati takvih uvjerenja su diskriminacija i socijalna isključenost.

I što sad? Što svatko od nas može učiniti?

Postoje neke dokazano učinkovite metode borbe protiv stigmatizacije. Prva od njih odnosi se na edukaciju odnosno pružanje točnih informacija o psihičkim poremećajima. Čak i ako nismo stručnjaci u ovom području, uvijek možemo pročitati koju knjigu ili članak i podijeliti nova znanja s bližnjima. Znanje je naše najjače oružje.

Druga metoda uključuje kontakt sa psihički oboljelima. Tako stječemo iskustva koja mijenjaju negativne stavove i strahove. Ovu metodu smatram najvažnijom jer predrasude proizlaze iz straha od nepoznatog. Zato, pričajmo s ljudima, družimo se, volontirajmo.

Posljednja metoda se odnosi na suprotstavljanje s negativnim stavovima prema osobama sa psihičkim poremećajima. Ako čujemo da netko govori ružno i diskriminirajuće, nemojmo šutjeti.

Osim ovih metoda, najbolji način borbe protiv stigmatizacije je briga o svom mentalnom zdravlju. Kada brinemo o sebi pokazujemo najbolji primjer drugima. Čuvati svoje mentalno zdravlje znači održavati mentalnu higijenu.

traženje pomoći

Evo nekoliko konkretnih savjeta:

  • Budite svjesni sebe. Pokušajte imenovati i razumjeti svoje misli i osjećaje.
  • Budite svjesni drugih. Pokušajte razumjeti misli i osjećaje drugih i tako razvijati empatiju.
  • Naučite ovladati snažnim emocijama. Ako ne znate kako, potražite pomoć stručnjaka.
  • Vježbajte vještine rješavanja problema.
  • Njegujte odnose s drugima. Čuvajte zdrave i prepoznajte nezdrave. Ovo je jedan od najvažnijih čimbenika mentalnog zdravlja.
  • Potražite pomoć. Primijetite li da su neki osjećaji, misli ili događaji za vas preplavljujući, potražite pomoć obitelji, prijatelja, psihologa ili psihijatra.

Traženje pomoći: Think pink generacija

Živimo u društvu okruženi raznim motivacijskim porukama na bocama, čajevima i u self-help knjigama. Čitamo o moći pozitivnog mišljenja, slušamo razne coacheve i gurue. I na kraju, kada se osjećamo loše, osjećamo krivnju. Smatramo se nesposobnima jer se nismo uspjeli othrvati negativnim emocijama. Sve to nerijetko rezultira depresijom, anksioznošću ili još gorim problemima.

Nitko nam ne govori da je u redu biti tužan, ljut ili prestrašen kada nam se nešto loše dogodi. Nitko nam ne govori da je u redu plakati ili vikati kada nam je svega dosta. Zato, dozvolite sebi sve emocije, prepoznajte ih i prihvatite. Dajte si vremena da ih proradite. Podijelite ih s osobom od povjerenja. Ne bojte se potražiti pomoć.

Nedavno sam čula citat koji kaže da je najbolji način za uklanjanje stigme o nekoj temi – pričanje.

I zato – pričajmo o mentalnom zdravlju, pričajmo o stigmi, pričajmo o boli…

Pročitajte i ovo:

Dozvoljavate li djetetu da skače po krevetu?

Prihvatite najveći izazov ikad – potaknite djecu na čitanje

Kako se igraju majmuni, a kako djeca?

Literatura:
1. Jerončić Tomić, I. (2017).  Stigma – mitovi i predrasude depresivnog poremećaja – uloga videa kao medija u psihoedukaciji (Boli me – video za promociju mentalnog zdravlja). In Medias Res, 6(11), 1689-1693.
2. Milačić-Vidojević, I. i Dragojević, N. (2011). Stigma i diskriminacija prema osobama s mentalnom bolešću i članovima njihovih porodica. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 10(2), 319-337.

Foto: Pexels