fbpx

Zašto je otpornost organizma zimi slabija?

Zdrav život

Imamo li razvijen zdrav i snažan imunološki sustav, možemo se uspješno suprotstaviti negativnim vanjskim čimbenicima koji narušavanju ravnoteže u našem organizmu. Imunitet slabi s porastom životne dobi, ali i u raznim životnim prilikama. Jedna od njih je i zimsko vrijeme.

Otpornost organizma ili imunitet je sposobnost organizma da se zaštiti od uzročnika zaraznih bolesti. Tu sposobnost svatko od nas ima od rođenja. Za takvo početno prepoznavanje mikroorganizama je zaslužen urođeni imunitet pružajući i početni otpor njihovom prodoru te upravljajući aktivacijom i razvijanjem stečenog imunološkog odgovora. Stečeni imunitet je specifičan odgovor na pojedini antigen ili skupinu blisko povezanih antigena. Imamo li razvijen zdrav i snažan imunološki sustav, možemo se uspješno suprotstaviti negativnim vanjskim čimbenicima koji narušavanju ravnotežu u našem organizmu. Otpornost organizma slabi s porastom životne dobi, ali i u raznim životnim prilikama. Jedna od njih je i zimsko vrijeme. Zašto je otpornost organizma zimi slabija? 

Od čega najčešće obolijevamo?

Osim akutnih respiratornih infekcija, prehlade, gripe, pneumonije, bronhitisa ili sinusitisa, u zimskim su mjesecima česte i druge bolesti. Učestalijim upalama urogenitalnog sustava – upali prostate, jajnika, upali mokraćnog mjehura i bubrega može pogodovati ne pridržavanje savjeta stručnjaka oko adekvatnog, višeslojnog odijevanja. Zbog nepažnje na skliskim ulicama, pojačan je rizik od lomova. Hladni zimski vjetrovi i vlažan zrak pogoduju pojavi Raynaudovog sindroma, a dugotrajan boravak na otvorenom može uzrokovati ozebline ili pothlađenost (hipotermiju).

Specifični zimski uvjeti utječu i na pogoršanje već postojećih bolesti poput atopijskog dermatitisa, autoimunih kožnih bolesti, bronhalne astme, kroničnog bronhitisa, reumatskih bolesti, herpesne groznice i herpes zostera. Na žalost, zima donosi i opasnost od pojave infarkta miokarda i moždanog udara.

Osim ovih organskih bolest, zimi je sve češći i predblagdanski i blagdanski stres, a nakon blagdana i postblagdanska depresija odnosno zimski blues.

Razlozi smanjene zimske otpornosti

Hladni zimskih mjeseci koji obiluju kišom i snijegom glavni su razlog slabljenja imuniteta. Ledeni vjetar dodatno utječe na gubitak tjelesne topline i slabljenja otpornosti na bolesti. Do čestih respiratornih infekcija dolazi zbog disanja na usta, umjesto na nos. Naime, zimi se sluznica znatno brže hladi, tijelo brže gubi tekućinu i postaje podložnije infekcijama. Osim toga, direktnim ulaskom zraka u usta, ne stigne se zagrijati te u dišne putove stiže hladan i nepročišćen od raznih primjesa što pojačava njezinu osjetljivost na mikroorganizme. Osim ovih, već dobro poznatih razloga, postoje i brojni drugi razlozi. U neke ćete se uistinu iznenaditi!

otpornost

Zbog nepovoljnih klimatskih prilika slabi i nespecifična otpornost kože i sluznica na brojne viruse, bakterije i sezonske alergene. Još jedan razlog slabljenja opće otpornosti je i dulji boravak u zatvorenim prostorima koji se rijetko provjetravaju. Takvi prostori najviše pogoduju širenju zaraznih bolesti. Iako se rijetko navodi, znanstvenici smatraju da većoj učestalosti infekcija pridonosi i zimsko sunce. Njegove UV zrake nisu toliko jake da unište patogene mikroorganizme zbog čega oni zimi dulje preživljavaju u zraku. S druge strane, nedostatak sunca također može utjecati na smanjenje imuniteta jer upravo sunce pomaže u sintezi vitamina D važnog u funkcioniranju imuniteta. Jedan od razloga češćeg pada imuniteta tijekom zime su i dnevne oscilacije temperature. Na njih se organizam prilagođava pojačanom potrošnjom energije zbog čega lakše dolazi do deficita tvari važnih za očuvanje imuniteta. 

Poštujte pravila

Zimi jedemo manje svježeg povrća i voća pa nam je potrebno više energije, željeza, cinka, vitamina B skupine te C i D vitamina za obrambene procese kojima se štitimo od uzročnika bolesti.

Nastojte konzumirati hranu obogaćenu vitaminima, mineralima i nezasićenim omega masnim kiselinama koji će spriječiti slabljenje imuniteta. Prehrana bi trebala biti jača, ali ne premasna. Preferirajte bistre juhe, nemasno meso, ribu, jaja, kiseli kupus, povrće i salate začinjene maslinovim uljem. Ne zaboravite na voće poput banane koja je bogata 
aminokiselinom triptofanom važnim za sintezu hormona sreće. Osim banane, preporučuju se i šipak, mandarine, naranče, ananas i ostalo voće koji obiluju vlaknima, flavonoidima te brzo nadoknađuju energiju. 

Uzimajte dovoljnu količinu tekućine u obliku obične vode, toplog čaja ili prirodnih voćnih napitaka. Tekućina se ne smije uzimati samo kad nastupi bolest, nego i preventivno kako biste dovoljno hidrirali tijelo. U kombinaciji s vitaminom C predstavljaju idealnu kombinaciju u borbi sa zimskim virusima.

Naizmjenično, toplo hladno tuširanje može biti vrlo jednostavan, a učinkovit način jačanja imuniteta. Budite dovoljno hrabri i redovito ga primjenjujte!

Krećite se! Svakodnevno odradite barem kratku šetnju po svježem zraku i pritom dišite na nos. Osim što ćete se osloboditi od stresa, oraspoložiti se i bolje spavati, ojačat ćete i imunitet. 

Foto: Pixabay


Newsletter