fbpx

Zaklada Ana Rukavina: Kako postati darivatelj koštane srži?

Aktualno, Obiteljska medicina

Darivanje vlastitih krvotvornih matičnih stanica kako bi se bolesnoj osobi spasio život jedan je od najplemenitijih i najhumanijih činova što možemo učiniti za osobu koju čak osobno i ne poznajemo. Budući da bolest ne bira koga će pogoditi i ova metoda liječenja svakome od nas može jednom zatrebati i biti spasonosna, iznimno je važno i poželjno da se broj osoba upisanih u Hrvatski registar stalno povećava. Kako postati darivatelj koštane srži?

Svjetski dan darivatelja koštane srži se od 2015. godine obilježava svake treće subote u rujnu s ciljem zahvale svim darivateljima i potencijalnim darivateljima diljem svijeta koji pomažu oboljelim osobama kako bi dobili svoju priliku za život te podizanja svijesti o važnosti upisa u nacionalne registre darivatelja krvotvornih matičnih stanica kojim možemo spasiti nečiji život.

 

Od početka rada Zaklade Ana Rukavina do danas u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica upisalo se 60.250 potencijalnih darivatelja, od kojih je 55.324 uzorka HLA tipizirano, čime je, prema izvješću Svjetskog registra (Bone Marrow Donors Worldwide) za 2014. godinu (zadnji dostupni podaci), Republika Hrvatska postala 11. država u svijetu prema broju upisanih u registar na 10.000 stanovnika. Također, Republika Hrvatska 8. je država na svijetu s obzirom na broj pohranjenih doza krvi i pupkovine (3.387 doza) na 10.000 stanovnika u javnu Banka krvi iz pupkovine Ana Rukavina.

 

95 plemenitih ljudi koji su se od kraja 2006. godine priključili Hrvatskom registru dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica kako bi pomogli oboljelima, odazvali su se pozivu da nepoznatim ljudima pruže priliku za život. 64 transplantata pružila su nadu u ozdravljenje oboljelim osobama u Hrvatskoj dok je 31 oboljela osoba iz inozemstva dobila priliku za život zahvaljujući nesebičnim ljudima iz Hrvatskog registra DDKMS.

 

Hrabrost, nesebičnost i veliko srce 95 ljudi, heroina i heroja iz Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, pružili su ruku spasa 95 osoba i njihovih obitelji diljem Hrvatske i svijeta. Kako bi se ove brojke i dalje povećavale, Zaklada Ana Rukavina je u suradnji s Nikom Kalogjera, dr.med., internistom hematologom i voditeljicom Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica odgovorila na najvažnija pitanja o darivanju koštane srži.

 

Za početak bismo Vas molili da nam objasnite osnovne pojmove: Što je tipizacija? Po čemu se razlikuje koštana srž od perifernih matičnih stanica? Što je Hrvatski registar?

HLA tipizacija je postupak određivanja tzv. antigena tkivne snošljivosti (od engl. Human leukocyte antigen). Ti antigeni su zapravo kompleks proteina koji se nalazi na površini stanica, a odgovorni su za reguliranje imunološkog sistema kod ljudi. Pomoću antigena tkivne snošljivosti pronalazi se podudaran darivatelj koštane srži ili perifernih matičnih stanica oboljelim osobama kojima je za liječenje nužna transplantacija.

Matična stanica svakog tkiva ona je stanica iz koje mogu nastati sve njegove stanice. Najpoznatija je i najdostupnija krvotvorna matična stanica (KMS), pluripotentna stanica koštane srži koja ima tri osnovna svojstva: sposobnost samoobnavljanja, sposobnost diferencijacije i sposobnost proliferacije. Iz KMS nastaju sve stanice krvi:  eritrociti, stanice koje prenose kisik; leukociti, stanice koje služe za obranu organizma; i trombociti, stanice koje sprečavaju nastanak krvarenja.

U ljudskom organizmu postoji tri izvora tih stanica: koštana srž, periferna krv i krv iz pupkovine. Krvotvorne matične stanice primjenjuju se u liječenju malignih hematoloških bolesti (najčešće akutna mijeloična i limfoblastična leukemija) te non-Hodgkinovi limfomi. Nemaligni poremećaji koji se liječe transplantacijom KMS uključuju poremećaje hematopoeze (aplastična anemija), sindrome imunodeficijencije, kongenitalne poremećaje eritropoeze (talasemije) i nasljedne poremećaje metabolizma (mukopolisaharidoze). Nakon primjene kemoterapije i prethodne pripreme, matične se stanice putem periferne krvi infundiraju bolesniku te se na taj način bolesnu koštanu srž “zamijeni“ zdravom. 

Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica KBC-a Zagreb nacionalni je registar za liječenje alogeničnom transplantacijom od nesrodnih darivatelja. Hrvatski registar DDKMS utemeljen je 1996. godine, a s operativnim radom počeo je u srpnju 2009. godine zahvaljujući naporima Zaklade Ana RukavinaTemeljni zadaci Hrvatskog registra DDKMS su organizacija i provođenje poslova vezanih uz pretraživanje i pronalaženje podobnog nesrodnog darivatelja kako u vlastitoj bazi podataka darivatelja tako i u međunarodnim registrima dobrovoljnih darivatelja.

 

Postoji li minimalna i maksimalna dobna granica u kojoj mogu postati darivatelj?

U Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica mogu se upisati sve zdrave osobe od 18 do 40 godina starosti. Svi koji do 40. rođendana pristupe Hrvatskom registru mogu biti darivatelji koštane srži ili perifernih matičnih stanica do 65. godine života (osim ako se iz bilo kojeg razloga odluče ispisati).

 

Jesu li uvjeti za darivanje koštane srži jednaki uvjetima za darivanje krvi (dob, tjelesna težina, bolesti)?

Upis u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica uključuje popunjavanje pristupnice i zdravstvenog upitnika te davanje uzorka krvi u epruveti od 7 ml.

 

ruka krv igla epruveta rukavice medicinska sestra bolesnik

 

Osoba koja pristupa Hrvatskom registru DDKMS mora biti između 18 i 40 godina starosti i dobrog općeg zdravlja što znači da: nije preboljela neku malignu bolest, ne boluje od teških kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava, bolesti krvi, zgrušavanja krvi ili krvnih žila, duševnih bolesti i bolesti središnjeg živčanog sustava, autoimunih, endokrinih i zaraznih bolesti, nije liječenja transplantacijom tkiva ili organa te da ne pati od ovisnosti.

 

Kako se uzima koštana srž?

Koštana srž se uzima iz kostiju zdjelice. Darivanje krvotvornih matičnih stanica koštane srži je postupak koji se odvija u operacijskoj dvorani dok je darivatelj u općoj anesteziji. Posebnim iglama kroz dva uboda na koži donjeg dijela leđa iz zdjeličnih se kostiju prikupi otprilike jedna litra koštane srži (5% ukupne koštane srži u tijelu).

 

Je li postupak uzimanja koštane srži bolan i zahtijeva li hospitalizaciju?

Sam postupak je bezbolan jer se izvodi u općoj anesteziji i u pravilu traje sat vremena.

Nakon darivanja, moguća je pojava boli u području uboda koja se smiruje kroz nekoliko dana, a boravak u bolnici traje tri dana. Rizik prilikom darivanja koštane srži je nizak i uglavnom se odnosi na uobičajene rizike opće anestezije. Potpuni oporavak koštane srži očekuje se unutar četiri tjedna.

Osim postupkom uzimanja koštane srži, krvotvorne matične stanice se mogu darovati i postupkom uzimanja perifernih matičnih stanica. Postupak uzimanja perifernih matičnih stanica je bezbolan te se obavlja postupkom leukafereze prilikom kojega je darivatelj priključen na aparat sličan onome za dijalizu. Prilikom ovog postupka, krv darivatelja iz jedne ruke ulazi u aparat, centrifugira se prilikom čega se odvajaju matične stanice dok se ostali dio krvi kroz drugu ruku vraća u cirkulaciju darivatelja. Postupak je bezbolan i nema potrebe za anestezijom. Postupak darivanja perifernih matičnih stanica također uključuje tri dana boravka u bolnici.  

 

Koje se bolesti mogu izliječiti koštanom srži? Koliko je ona zapravo važna?

Transplantacijom koštane srži ili perifernih matičnih stanica se mogu liječiti bolesnici s akutnim i kroničnim oblikom leukemije, osobe oboljele od limfoma te bolesnici s teškim oštećenjem koštane srži. U nekih oblika leukemije, limfoma i oštećenja koštane srži transplantacija je nužna za izlječenje te je jedini način da oboljela osoba dobije novu priliku za život. 

 

Darivanje vlastitih krvotvornih matičnih stanica kako bi se bolesnoj osobi spasio život jedan je od najplemenitijih i najhumanijih činova što možemo učiniti za osobu koju čak osobno i ne poznajemo. 

 

Budući da bolest ne bira koga će pogoditi i ova metoda liječenja svakome od nas može jednom zatrebati i biti spasonosna, iznimno je važno i poželjno da se broj osoba upisanih u Hrvatski registar stalno povećava. S povećanjem broja osoba upisanih u Hrvatski registar čiji su uzorci krvi tipizirani, povećava se i vjerojatnost za pravodobno pronalaženje darivatelja i početak liječenja ovim postupkom.

 

Kome se moram obratiti želim li postati darivatelj?

Zaklada Ana Rukavina je od kraja 2006. godine održala 391 akciju upisa u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica te se osobe koje se žele upisati u Hrvatski registar DDKMS mogu obratiti Zakladi Ana Rukavina na broj: 01/4812-827 ili e-mail: [email protected] te pratiti Zakladine aktivnosti putem službene web stranice, Facebooka i Twittera kako bi na vrijeme saznali gdje i kad se mogu upisati u Hrvatski registar DDKMS. Osim na akcijama koje provodi Zaklada Ana Rukavina, upis u Hrvatski registar moguć je u Zavodu za tipizaciju tkiva KBC-a Zagreb te u osam transfuzijskih centara u Republici Hrvatskoj. Sve informacije o lokacijama i radnom vremenu mogu se pronaći na web stranici Zaklade.

 

zaklada ana rukavina

 

 

Foto: Pexels

 

 


Newsletter