fbpx

Za učestalost migrena okrivljuje se loša kvaliteta spavanja

Zdrav život

Što mislite, koliko bi se vremena dnevno trebalo potrošiti na spavanje kako bi san bio kvalitetan? Može li loša kvaliteta sna doista potaknuti razvoj bolesti? Dostupni znanstveni dokazi pokazuju da manjak sna može ugroziti imunitet, poremetiti metabolizam te povećati rizik od razvoja mnogih bolesti. Novija istraživanja su otkrila još jednu čvrstu vezu – kvalitetu spavanja i učestalost migrena.

Spavanje je fiziološki, ritmični, periodični i privremeni prekid budnosti. Sastavni je i nezamjenjivi dio dnevnog, 24-satnog ciklusa. Njegova duljina i kvaliteta jednako su važne za zdravlje kao npr. količina vremena provedenog u tjelesnoj aktivnosti ili način prehrane. Što mislite, koliko bi se vremena dnevno trebalo potrošiti na spavanje kako bi san bio kvalitetan? Može li loša kvaliteta sna doista potaknuti razvoj bolesti? Dostupni znanstveni dokazi pokazuju da manjak sna može ugroziti imunitet, poremetiti metabolizam te povećati rizik od razvoja mnogih bolesti poput šećerne bolesti, bolesti srca i Alzheimerove bolesti. Novija istraživanja su otkrila još jednu čvrstu vezu – kvalitetu spavanja i učestalost migrena.

Migrena je specifična glavobolja

Iako je migrena kao oblik glavobolje dobro poznata, malo se zna o tome zašto i kako nastaje. Migrena je kronična, vaskularna, paroksizmalna glavobolja koja nastaje zbog složenih promjena u mozgu i krvnim žilama. Na njezin razvoj utječu genetski i okolišni čimbenici. Dok se genetski čimbenici okrivljuju u oko 30% slučajeva, za ostalih 70% slučajeva zaslužni su čimbenici iz okoline poput promjene vremena, stresa, loše prehrane ili poremećaja sna.

Tko sve obolijeva? U najvećoj opasnosti su odrasle osobe između 20. i 40. godine života, posebice žene u reproduktivnom razdoblju. Međutim, migrena se može javiti i u djetinjstvu pa i u starijoj životnoj dobi. Njezina je bol specifična: najčešće jednostrana i pulsirajuća, pojačava se s fizičkom aktivnošću, umiruje tijekom spavanja, a može trajati nekoliko sati pa i do nekoliko dana. I to nije sve. Često je udružena s mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na buku (fonofobijom), svijetlo (fotofobijom) i miris (osmofobija). Dok se kod nekih osoba pojavljuje samo jednom ili dva puta godišnje, drugi se s njom bore i do nekoliko puta mjesečno pa čak i tjedno. O čemu to ovisi? Loša kvaliteta spavanja je svakako jedan od značajnijih poticajnih faktora.

migrena

Kvaliteta spavanja

Stručnjaci naglašavaju da loša kvaliteta sna zaista može utjecati na učestalost migrenskih napadaja. Prema njihovom mišljenju, učestalim migrenama posebno pogoduje smanjenje REM faze sna koja se javlja približno svakih 90 minuta spavanja i kako spavanje napreduje, sve je dulja. Prema tome, osobe koje ne spavaju dovoljno, a pogotovo osobe koje imaju manje od šest sati sna, imaju i manje REM faza što povećava rizik od migrena. Na smanjenje REM faze mogu utjecati i drugi poremećaji spavanja poput nesanice, opstruktivne apneje, sindroma nemirnih nogu ili nesvjesnog škripanja zubima. Svi oni pogoršavaju kvalitetu sna.

Važno je naglasiti još jednu bitnu činjenicu. Tijekom REM faze sna oslobađaju se neurotransmiteri poput serotonina i dopamina koji djeluju na bol smanjujući ju. Dakle, loša kvaliteta sna utječe i na jačinu boli odnosno na pojavu intenzivnijih migrena.

Kako smanjiti rizik od migrene?

Poboljšajte kvalitetu spavanja jer ona ima nenadoknadivo značenje za oporavak metabolizma, regeneraciju i rast stanica, obnavljanje receptorskog sustava i sprječavanje novih poremećaja. Primjerice, poštujte rutinu i raspored spavanja, na spavanje idite svaku večer u isto vrijeme te se budite svako jutro se u isto vrijeme, oslobodite se stresa, a spavaću sobu koristite isključivo za spavanje. Poštujte savjete o količini sna koja je potrebna kako bi se postigla njegova kvaliteta. Preporuke stručnjaka su sljedeće:

  • djeca 1 – 2 godine: 11 do 14 sati spavanja na dan
  • 3 – 4 godine: 10 do 13 sati spavanja na dan
  • 5 – 13 godina: 9 do 11 sati neprekinutog spavanja tijekom noći
  • 14 – 17 godina: 8 do 10 sati neprekinutog spavanja tijekom noći
  • odrasle osobe 18 – 64 godina: 7 do 9 sati spavanja na dan
  • osobe starije životne dobi: 7 do 8 sati spavanja na dan

Pročitajte i ovo:

Osobe koje su u formi i žive zdravo, poštuju ova pravila

Kako san utječe na zdravlje i funkcioniranje mozga?

Dva posve različita lica spavanja

Naučite dijete spavati kvalitetnim snom

Od danas ćete spavati goli

Što se krije iza neuropatske boli?

Literatura:
1. Yu-Kai Lin et al. 2016. Associations Between Sleep Quality and Migraine Frequency. Medicine. 95(17): 7.

Foto: Pexels


Newsletter