fbpx

Vrtlarenje u terapijskom programu shizofrenije

Obiteljska medicina

Kako bi se faze bolesti što manje izmjenjivale, a bolest održavala pod kontrolom, vrlo je važna učinkovita terapija. Ona ne uključuje samo farmakološko liječenje antipsihoticima, već i kontinuiranu psihijatrijsku skrb te višegodišnji terapijski i rehabilitacijski tretman. Zbog toga se preporučuje vrtlarenje.

Shizofrenija je vrlo kompleksna duševna bolest. Praćena je ponavljajućim akutnim epizodama te dužim razdobljem sa slabo izraženim simptomima ili njihovim potpunim povlačenjem. Prisutni simptomi oboljeloj osobi stvaraju velike probleme. Poremećuju joj funkcioniranje u obitelji, na radnom mjestu i u zajednici te onemogućavaju normalan život. Zbog toga je teško mogu razumjeti. Shizofrenija je znatno razumljivija liječnicima koji je već dugi niz godina intenzivno istražuju. Podatke koje su prikupili značajno pomažu ne samo u dijagnosticiranju shizofrenije, nego i u liječenju i rehabilitaciji. Terapijski i rehabilitacijski program je vrlo važna stavka u životu oboljele osobe. Kao dio takvog programa, sve se češće preporučuje vrtlarenje.

Simptomi shizofrenije i svakodnevno funkcioniranje

Početak ove bolesti vrlo je nepredvidljiv. Shizofrenija se može javiti iznenada ili razvijati postepeno, tjednima pa čak i mjesecima sa sve izraženijim simptomima. Prvo što se zamjećuje najčešće su zanemarivanje osobne higijene i gubitak interesa za posao, a potom neobično ponašanje, čudne ideje i sve veća socijalna izolacija. Ulaskom u psihotičnu epizodu, simptomi su puno intenzivniji. Javlja se obuzetost strahovima, anksioznošću, sumanutim idejama, halucinacijama te gubitkom doticaja s realnošću. Svakodnevno funkcioniranje u takvoj je fazi bolesti potpuno narušeno. Na sreću, liječenjem se simptomi smiruju, a bolesna osoba ulazi u fazu remisije. Ova faza bolesti nije u potpunosti oslobođena neugodnih simptoma. Gubitak interesa, nemogućnost planiranja, oštećeno apstraktno mišljenje i sklonost izolaciji još su uvijek prisutni i dovoljno izraženi.

Kako bi se ove faze bolesti što manje izmjenjivale, a bolest održavala pod kontrolom, vrlo je važna učinkovita terapija. Ona ne uključuje samo farmakološko liječenje antipsihoticima, već i kontinuiranu psihijatrijsku skrb te višegodišnji terapijski i rehabilitacijski tretman. 

vrtlarenje

Pozitivni učinci vrtlarenja

Vrtlarske aktivnosti poput uzgajanja cvijeća, voća ili povrća mogu biti vrlo učinkovita terapijska metoda shizofrenije. Zašto? Samo jedan od razloga je taj što se vrtlarenje kao dio terapijskog i rehabilitacijskog programa istovremeno usmjerava na razvijanje fizičkih, kognitivnih, socijalnih i emocionalnih osobina. Njegov utjecaj na opće zdravstveno stanje i kvalitetu života oboljele osobe uistinu je mnogostruko pozitivan. To potvrđuju i istraživanja pokazujući mnoge pozitivne strane vrtlarenja:

  • Vrtlarenje je odlična prilika za poticanje interakcije s biljkama i ljudima, a ujedno i za jačanje pozitivnih emocija i međuljudskih odnosa.
  • Fokusiranjem na sam rad rukom i tehnike vrtlarenja vježba se održavanje pažnje i kontrola vlastitih aktivnosti. Rad pomaže i u povećanju samopouzdanja i vjere u vlastite sposobnosti.
  • Vrtlarenje smanjuje stres što je vrlo važno jer upravo on može biti poticajni faktor razvoja duševnih bolesti.
  • Osobe oboljele od duševnih bolesti pa tako i od shizofrenije često se bore i s debljinom pa je vrtlarenje kao fizička aktivnost odličan način njezine regulacije.
  • Vrtlarenje za razliku od farmakološke terapije ne stvara nuspojave.
  • Uska povezanost s prirodom i rad s biljkama uspijevaju motivirati oboljele osobe na aktivnost te ublažiti često prisutan umor i bezvoljnost.

Literatura:
1. https://www.cochrane.org/CD009413/SCHIZ_gardening-activity-as-a-therapy-for-schizophrenia
2. Shunhong ZHU et al. 2016. Treatment Effect of Antipsychotics in Combination with Horticultural Therapy on Patients with Schizophrenia: A Randomized, Double-blind, Placebo-controlled Study. Shanghai Arch Psychiatry. 28(4): 195–203.

Foto: Pexels


Newsletter