Utječe li prehrana na kvalitetu majčinog mlijeka?

Roditelji i djeca, Žensko zdravlje

Dojenje za svaku majku na početku predstavlja stres. Ponekad je potrebno i više od dva mjeseca da se majka i dijete usklade i da dojenje konačno profunkcionira, stoga odbijanje majčinog mlijeka nije najbolje rješenje.

 

Dojenje za svaku majku na početku predstavlja stres. Zbog straha i nesigurnosti u glavi se stvaraju brojna pitanja: “Hoću li imati dovoljno mlijeka?” “Jesam li dijete pravilno stavila na dojku?” “Odbije li dijete dojku, znači li to da moje mlijeko nije kvalitetno?” “Utječe li hrana koju jedem na kvalitetu mlijeka?” Majčino mlijeko je definitivno najjeftinija i visokokvalitetna hrana za dijete i potpuno je prirodno prolaziti kroz određeno vrijeme prilagodbe sve dok se majka i dijete ne usklade i dojenje konačno ne profunkcionira. Odbijanje majčinog mlijeka stoga nije najbolje rješenje. Spoznaju li se njegove prednosti, ono postaje “zlatni standard” prehrane tek rođenog djeteta.

 

Također pročitajte: Dojenje, trud koji nije uzaludan

 

Dojenje je dar prirode

Majčino mlijeko kvalitetom i količinom potpuno zadovoljava sve potrebe djeteta do šestog mjeseca života. Ono sadržava u vodi otopljene bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vitamine, minerale, imunosno aktivne tvari, enzime i hormone. Sastav majčinog mlijeka se mijenja. Na početku dojenja stvara se kolostrum, mlijeko žućkaste boje bogato protutijelima koja djetetu pružaju zaštitu od infekcija dok ne razvije vlastiti imunitet. U prijelaznom mlijeku polako raste količina masti i ugljikohidrata, a s njima i ukupna energetska vrijednost mlijeka. Zrelo mlijeko u odnosu na kolostrum sadrži više ugljikohidrata, manje bjelančevina i bogato je mastima odgovornima za osjećaj sitosti.

Zašto odbijanje majčinog mlijeka nije najbolje rješenje? Majčino mlijeko se sastavom bitno razlikuje od kravljeg mlijeka. Djeca koja su hranjena kravljim mlijekom ne dobivaju dovoljno vitamina E, željeza, cinka i esencijalnih masnih kiselina dok dobivaju previše bjelančevina, natrija, kalija i teško probavljivih zasićenih masnih kiselina. To opterećuje njihov probavni sustav i bubrege. Zbog tog i mnogih drugih razloga, kravlje mlijeko, kao ni adaptirana mliječna prehrana nikako ne mogu zamijeniti majčino mlijeko.

Majčino mlijeko za razliku od kravljeg mlijeka pruža brojne pogodnosti za tek rođeno dijete i omogućuje mu normalni rast i razvoj cijelog organizma:

  • potiče razvoj vlastitog imunološkog sustava
  • štiti od infekcija (proljev, infekcije dišnog i mokraćnog sustava, upala uha…)
  • štiti od alergije (astma, atopijski dermatitis…)
  • pomaže u sazrijevanju gastrointestinalnih funkcija
  • smanjuje rizik od nastanka šećerne bolesti i karcinoma tijekom života
  • štiti od prekomjerne tjelesne težine smanjujući vrijednost LDL kolesterola
  • povoljno utječe na zdravlje zubi

 

 

Kako dojenje utječe na majku?

Neke majke dojenje još uvijek smatraju staromodnim ne shvaćajući kolike joj višestruke koristi ono pruža. Osim za dijete, dojenje i za majku predstavlja jedno pozitivno i sa zdravstvenog aspekta korisno iskustvo. Dojenje:

 

Prehrana i kvaliteta majčinog mlijeka

Mnogi stručnjaci savjetuju potrebu regulacije majčine prehrane tijekom razdoblja laktacije. Zašto? Sastav majčinog mlijeka, a posebno masnih kiselina koji potječe iz raznih izvora, djelomično ovisi i o prehrani majke. Zasićene masne kiseline u mlijeku najvećim dijelom potječu od majčinog unosa mesa i mliječnih proizvoda dok je, sve češće registrirani, niski udio nezasićenih masnih kiselina u mlijeku posljedica premalog unosa plave ribe, plodova mora i općenito hrane bogate n-3 višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Zastupljenost dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina u mlijeku je izuzetno važna jer imaju veliki utjecaj na pravilan razvoj mozga i živčanog sustava te na pravilan razvoj i funkcioniranje mrežnice oka. Oleinska kiselina, nezasićena masna kiselina koja predstavlja vrlo važan izvor energije za dojenče, sadržana je u mlijeku dojilja čija se prehrana temelji na mediteranskim namirnicama, a posebno maslinovim uljem. Masti majčinog mlijeka osim što predstavljaju glavni izvor energije, osiguravaju dječjem organizmu opskrbu vitaminima topljivim u mastima i esencijalnim masnim kiselinama.

 

Promijeni li se sadržaj masti u prehrani dojilja, stoga dolazi i do promjena sadržaja novo sintetiziranih masnih kiselina u mlijeku. Zbog toga dojilje moraju pripaziti na hranu koju unose u organizam, a posebno na količinu omega-3 masnih kiselina, kalcija, vitamina D, B12, cinka i tekućine.

 

Literatura:

  1. Krešić G. et all. 2013. Majčino mlijeko: sastav masnih kiselina i prehrana dojilja. Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka. 63(3): 158-171.

 

Foto: Pexels