fbpx

Utjecaj smjenskog rada na život medicinske sestre

Aktualno, Obiteljska medicina

Smjenski rad medicinskih sestara je zbog opterećenosti i povišene razine stresa jedan od indikatora razvoja mnogih bolesti i narušavanja obiteljskog i socijalnog života.

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva koji se ove godine obilježava 12. svibnja, osvrnut ću se na aspekt sestrinskog rada i njegov utjecaj na profesionalni i privatni razvoj medicinskih sestara/tehničara.

Smjenski rad je često raspravljana i istraživana tema u sestrinstvu. To je opravdano s obzirom na to da većina medicinskih sestara, posebice u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi, radi u smjenskom radu. To me i potaknulo da se osvrnem upravo na utjecaj smjenskog rada na život medicinske sestre. Taj način rada utječe na gotovo sve aspekte života medicinske sestre pa zaslužuje posebnu pažnju.

Smjenski rad je oblik rada koji se provodi u smjenama od 8 i 12 sati. U zdravstvenim ustanovama se najčešće provodi u smjenama od 12 sati uz jutarnju i popodnevnu smjenu od 8 sati. Što se tiče smjenskog rada, mnogi su mišljenja: bolje da odradim 12 sati u jednom komadu pa ću „više“ vremena biti doma. S jedne strane su u pravu, ali taj relativno dugi boravak na poslu ima i pozitivne i negativne strane. Moglo bi se reći da su pozitivne strane te što medicinske sestre imaju nadzor nad pacijentima tijekom 12 sati što omogućuje kontinuiranu skrb i bolje zapažanje promjena kod pacijenata. Kod sestara se javlja veći osjećaj odgovornosti za pacijenta i odjela sveukupno. Ono s čime se medicinska sestra mora nositi tijekom smjenskog rada su umor, povremeni manjak koncentracije i preopterećenost. Ona mora imati dobro razvijeni mehanizam nošenja i suočavanja s gore navedenim faktorima. Taj se mehanizam uči kroz školovanje, a stječe tijekom rada, ali i u privatnom životu.

Važno je kolegama tijekom radne karijere, a posebice na početku, pružiti podršku i pomoć da nađu svoj način nošenja s poslovnim opterećenjem i umorom. Zbog smjenskog rada se javlja poremećaj u biološkom ritmu osobe. Javlja se problem s nesanicom, manjak/povećanje apetita i češći umor što dovodi do pasivnog načina života. Često se medicinske sestre sa psihosocijalnim preprekama u radu nose tako da povećaju konzumaciju kave, cigareta, nezdrave hrane, a u krajnjem slučaju i alkohola. To sve ima svoje posljedice koje mogu jako ugroziti kvalitetu rada i skrbi za pacijente te zdravlje svakog pojedinca. Posljedice se mogu odraziti i na povećan broj izostanaka s posla, smanjenje motivacije i zadovoljstva na poslu.

Provedena su mnoga istraživanja o povezanosti smjenskog rada i njegovog štetnog utjecaja na zdravlje medicinskih sestara. Smjenski rad, opterećenost na poslu i povišena razina stresa su prema njima indikatori razvoja mnogih bolesti.

Kad su na radnom mjestu povećani psihosocijalni rizici, bez obzira o kojim se psihosocijalnim rizicima radi, najčešće zbog dugotrajno povišenog stresa, često mobinga i smjenskog rada, zaposlenici imaju povećan rizik od razvoja bolesti krvožilnog sustava od kojih je na prvom mjestu hipertenzija, zatim povišena razina kolesterola u krvi te srčani i moždani infarkt (Wang et al., 2011.). Međunarodna agencija za istraživanje malignih bolesti posvećuje pažnju istraživanju pojavnosti karcinoma dojke u sestara i ostalih radnica koje rade u smjenskom radu. Opsežna studija Kolstada (2008.) nije potvrdila da je noćni rad uzrok raka dojke, iako trendovi pokazuju tu mogućnost, osobito kod svih radnica koje rade noću više od 20 godina. Uz noćni rad kao psihosocijalni rizik u ovoj je skupini radnika prisutan i brzi rad (Kolstad, 2008.) koji je također često prisutan među medicinskim sestrama. On se javlja zbog manjka osoblja, povećanog opsega posla i sve kompleksnijeg pružanja zdravstvene skrbi. Povišena razina psihosocijalnih rizika dovodi do poremećaja prilagodbe, depresije i tjeskobe (Zavalić, 2015.).

medicinska sestra bolnica

Smjenski rad jako utječe i na socijalni i obiteljski život.

Zbog smjenskog rada se propuštaju mnoga obiteljska druženja i društvena događanja, a zbog toga se pojedinac može osjećati manje vrijednim, zapostavljenim i žrtvom. Socijalni i obiteljski život najviše pate kod rada u dežurstvu kroz 24 sata. Medicinska sestra je tada 24 sata posvećena samo poslu zbog čega najviše pati obiteljski život. Kod rada u dežurstvu se povećava djelovanje štetnih faktora smjenskog rada na zdravlje pojedinca. Potrebno je prilagoditi uvjete rada, održavati profesionalni odnos i poštovanje među osobljem. U radnoj okolini se mora osigurati timski rad, međusobni suport, kolegijalnost, razumijevanje i profesionalnost. Kada sve navedeno čini krug i međusobno se upotpunjuje i povezuje, tada se psihosocijalni rizici smjenskog rada smanjuju na minimum. Uspostavljanje navedenog moraju poticati i na tome inzistirati glavna sestra i voditelj odjela jer oni su uzori ostalim djelatnicima.

Teško je prevagnuti i reći je li smjenski rad dobar za pojedinca ili nije. To ponajprije ovisi o fizičkoj i psihičkoj kondiciji osobe, o nošenju sa stresom te o godinama života i staža. Pojedincu se treba omogućiti sudjelovanje u kreiranju radnog procesa i iznošenju vlastitog mišljenja i potreba jer će se samo tako smanjiti razina psihosocijalnih rizika. Unatoč smjenskom radu, izbivanju od kuće po noći i neprospavanim noćima, medicinske sestre svoj posao shvaćaju ozbiljno, odgovorno i odrađuju ga s puno volje i ambicija.

 


Newsletter