fbpx

Utjecaj samoizolacije na mentalno zdravlje pojedinca

Koronavirus

Kako bi se maksimalno usporilo širenje koronavirusa i smanjio broj zaraženih, stručnjaci su uveli samoizolaciju. Ona se ne provodi jedan, dva ili tri dana, već punih 14 dana. Kako takvo razdoblje utječe na mentalno zdravlje pojedinaca? Posljedice mogu biti uistinu zabrinjavajuće i ne smije ih se zanemarivati.

Epidemija koronavirusom iz dana u dan sve više mijenja naše živote. Najizraženija promjena vidljiva je u društvenom distanciranju i izoliranju od vanjskog svijeta. Kako bi se maksimalno usporilo širenje koronavirusa i smanjio broj zaraženih, stručnjaci su uveli samoizolaciju. Ona se ne provodi jedan, dva ili tri dana, već punih 14 dana. Kako takvo razdoblje utječe na mentalno zdravlje pojedinaca? Posljedice mogu biti uistinu zabrinjavajuće i ne smije ih se zanemarivati. Stručnjaci su stoga odlučili podijeliti nekoliko vrijednih savjeta.

Psihološki problemi

Proces samoizolacije je važno promatrati iz različitih aspekata. U samoizolaciji nisu uvijek mlade i zdrave osobe. Pomislite na to kako ju proživljavaju osobe koje ostaju same, zarobljene između četiri zida. Kako ju podnose starije i nemoćne osobe? Što je s kroničnim bolesnicima, osobama s narušenim mentalnim zdravljem, a posebno s onima koji boluju od psihijatrijskih bolesti? Kako se svi oni nose s novonastalom izolacijom? Jedno je jasno, psihološki poremećaji mogu biti uistinu zabrinjavajući.

S jedne strane pojedinci su okruženi vijestima o trenutnom lošem stanju, o povećanju broja oboljelih te s negativnim i raznoraznim neprovjerenim informacijama. Sve to utječe na njihove promjene raspoloženja. Miješaju se osjećaj straha, zabrinutost zbog sebe i članova obitelji, neizvjesnost, nemoć, nesposobnost za rad, tuga i očaj. S druge strane, manjak komunikacije dovodi do “zaglavljenosti” u vlastitim mislima i sve izraženijeg stresa. U tom trenutku, svaki pojedinac vapi za riječima utjehe, ohrabrenja i nade u bolje sutra. Međutim, tijekom epidemije je teško u svakom trenutku osigurati kvalitetnu psihičku pomoć. Promjene raspoloženja tako brzo prerastaju u depresivne i anksiozne poremećaje. Ovih dana će se mnoge osobe možda boriti i osjećajem usamljenosti, frustracijom, ljutnjom, ogorčenosti, s poteškoćama u koncentraciji i poremećajima spavanja.

Kako u takvom, psihički teškom, razdoblju pronaći energiju za “novim” načinom života? Kako pronaći motivaciju da se misli i aktivnosti preusmjere na neke nove stvari? Stručnjaci pomažu s izrazito vrijednim savjetima.

izvori željeza

Mentalno zdravlje se u razdoblju samoizolacije može i mora očuvati

Najnovija zbivanja o koronavirusu pratite samo iz pouzdanih izvora. Vrijeme provedeno na društvenim mrežama u čitanju neprovjerenih članaka i komentara nema smisla jer stvara sve veću paniku. Pokušajte mu se maksimalno oduprijeti.

Odmorite se od loših vijesti. Preduga izloženost negativnim informacijama pojačava osjećaj straha i tjeskobe. Zbog toga je vrlo bitno da vrijeme provedeno u praćenju vijesti na TV-u ili na društvenim mrežama uravnotežite s aktivnostima koje nisu povezane s koronavirusom.

Reorganizirajte dan. Bez obzira na trenutno lošu situaciju, dosadašnje aktivnosti ne trebate prekidati, već ih samo prilagoditi i uklopiti u novi način života. Primjerice, trening u teretani zamijenite tjelovježbom u kući. Na internetu je dostupan cijeli niz besplatnih sportskih programa u koje se možete uključiti. Najvažnije je da ostanete tjelesno aktivni. Odlazak u trgovinu možete zamijeniti online kupovinom. Mnoge trgovine su svoj rad već prilagodile trenutnoj situaciji. Želite li otići u knjižnicu, sada je pravo vrijeme da zavirite u bogati svijet e-knjiga i uživajte u raznoraznoj tematici. Odlazak u školu možete zamijeniti učenjem na daljinu, a za što brže učenje i ponavljanje gradiva uključiti članove svoje obitelji.

Organizirajte aktivnosti za svaki dio dana kako bi zadržali osjećaj reda i svrhe u životu. Kada cijeli dan provodite u istom prostorom, teško je zadržati red. Zbog toga je bitno da unaprijed napravite jasan plan. Rezervirajte vrijeme za ustajanje, obroke i vrijeme za rad. Odvojite dovoljno vremena za odmor i spavanje.

Samoizolacija se ne odnosi na virtualnu izolaciju. Ne trebate prekidati dosadašnje kontakte i odnose s drugim osobama, već naprotiv, sada ih možete povećati. Iako je u trenutku izolacije direktna komunikacija nemoguća, postoje aplikacije koje vam omogućuju da odnose i dalje nastavite njegovati. Pozovete li prijatelje na jednu od aplikacija gdje možete pričati preko kamere, vrlo brzo ćete se osjećati smirenije i opuštenije.

Imate li previše slobodnog vremena koje vam skreće misli na negativne teme, razmislite o uvođenju novog hobija u vašu svakodnevicu. Razmislite o stvarima kojima, zbog užurbanog načina života, već dugo vremena niste posvetili pažnju. Primjerice, pogledajte neku dobru seriju, priključite se online grupi podrške i pomoći najpotrebnijima, vodite dnevnik ili upišite besplatni online tečaj stranog jezika ili nekog drugog programa.

Ne zaboravite da mjere samoizolacije ne podrazumijevaju doslovno distanciranje od svih izvora s vanjskim svijetom. Dakle, često provjetravajte prostorije i iskoristite svaku zraku sunčevog svijetla. Oni imaju antistresno djelovanje.

Radujte se svakom novom danu i ne zaboravite poštivati pravila izolacije.

Pročitajte i ovo:

Muzikoterapija u neurološkim i psihijatrijskim bolestima

Zašto je traženje pomoći još uvijek tabu tema?

Od usamljenosti i depresije do demencije

Izvori:
1. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/
2. https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/mental-health-considerations.pdf?sfvrsn=6d3578af_2
3. https://www.apa.org/practice/programs/dmhi/research-information/social-distancing

Foto: Pexels


Newsletter