fbpx

Uhvatio vas je kašalj?

Obiteljska medicina

Kašalj može biti suh ili neproduktivan ili vlažan i produktivan, ovisno o količini sluzi koja se nalazi u dišnim putevima. U slučaju virusnih i bakterijskih infekcija dišnog sustava, kašalj započinje kao suh i nadražujući te obično postepeno prelazi u produktivni kašalj.

Kašalj je jedan od najčešćih simptoma respiratornih bolesti. Njegov uzrok je u većini slučajeva akutna virusna respiratorna infekcija, a nešto rjeđe bakterijska – od obične prehlade, bronhitisa, upale pluća do tuberkuloze. Može biti znak i drugih respiratornih bolesti kao što su astma, kronična opstruktivna plućna bolest i rak pluća.

Uzrok kašlja se može sakrivati i u drugim organima ili organskim sustavima. Primjerice u želucu u slučaju gastroezofagealne refluksne bolesti, u srcu tijekom određenih bolesti srca ili središnjem živčanom sustavu kod neuroloških bolesti.

Osim bolesti, kašalj mogu uzrokovati i neki lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka.

Ovisno o količini sekreta, razlikujemo neproduktivan i produktivan kašalj

Kašalj može biti suh ili neproduktivan i vlažan ili produktivan, ovisno o količini sluzi koja se nalazi u dišnim putevima. U slučaju virusnih i bakterijskih infekcija dišnog sustava, započinje kao suh i nadražujući te obično postepeno prelazi u produktivni.

Produktivan kašalj nastaje kada upaljena respiratorna sluznica počinje stvarati povećane količine sluzi što otežava protok zraka u respiratornom traktu. U slučaju bolesti dišnog sustava, sluz može biti prozirna ili obojena, a izgled može pomoći u samoj dijagnozi i otkrivanju uzročnika bolesti. Primjerice, žuto zeleno obojenje sluzi može ukazivati na bakterijsku infekciju, vodenasti sekret na alergije dok je upala sinusa praćena karakterističnim sluzavo gnojnim sekretom.

Produktivni kašalj s prekomjernim stvaranjem i taloženjem sluzi u dišnim putevima otežava disanje, a sluz predstavlja izvor mikroorganizama. Ne uklone li se, mogu dodatno zakomplicirati postojeću bolest. Gusta, viskozna sluz koja se zadržava u respiratornom sustavu može biti dobra podloga za razmnožavanje mikroorganizama. Zbog toga je kašalj, bez obzira što se smatra zaštitnim fiziološkim refleksom za čišćenje dišnih putova od sekreta, potrebno liječiti.

kašalj

Osim samog liječenja, presudan je i odabir lijekova! Dok se suhi, nadražajni kašalj liječi antitusicima koji smanjuju refleks kašlja, produktivan kašalj zahtjeva terapiju lijekovima koji potiču iskašljavanje. Odaberete li stoga krive lijekove, produktivan kašalj ćete suzbijati što može biti vrlo opasno! Produktivan kašalj se liječi isključivo lijekovima koji će iskašljavanje olakšati omekšavanjem i razrjeđivanjem respiratorne sluzi, a koji se nazivaju mukolitici.

Među lijekovima koji olakšavaju iskašljavanje nalaze se mukolitici

Među klasičnim lijekovima koji stimuliraju iskašljavanje,
rastapaju gustu sluz, povećavaju njezinu eliminaciju i olakšavaju transport nalaze se mukolitici. Najpoznatiji je acetilcistein koji razrjeđuje gustu sluz, ublažava i umiruje kašalj. U liječenju upale, acetilcistein se preporučuje i zbog svog antioksidativnog djelovanja koje postiže na dva načina:

  • izravnim djelovanjem kao antioksidans
  • još važnijim neizravnim djelovanjem gdje se nakon gastrointestinalne apsorpcije, pretvara u aminokiselinu cistein koja je potrebna za sintezu glutationa, jednog od ključnih antioksidanata u tijelu.

Antioksidativno djelovanje je važno kako bi “neutraliziralo” slobodne radikale koji se pod utjecajem raznih štetnih čimbenika kontinuirano stvaraju i postepeno oštećuju stanične strukture. Antioksidansi na taj način sprječavaju nastajanje oksidativnog stresa koji utječe na razvoj mnogih bolesti.

Budući da je oksidativni stres prisutan u svakoj upali, dovoljan unos acetilcisteina može usporiti upalne procese u dišnom sustavu ublažavajući ih i prevenirajući komplikacije. Naravno, uz ovakve sintetske mukolitike, svakako se preporučuju i mnoge prirodne metode poput uzimanja veće količine toplih napitaka, inhalacije vodenom parom ili fiziološkom otopinom te boravka u prostoriji s ovlaženim zrakom.

Foto: Pixabay


Newsletter