fbpx

Treba li adolescentska kriza biti razlog za zabrinutost?

Roditelji i djeca

Razdoblje bure i oluje. To je jedan od najčešćih opisa adolescencije kroz povijest. Ipak, danas je sve jasnije da taj period može proći sasvim mirno, bez značajnih poteškoća i problema. Što je adolescentska kriza? Treba li biti razlog za zabrinutost?

Razdoblje bure i oluje. To je jedan od najčešćih opisa adolescencije kroz povijest. Ipak, danas je sve jasnije da taj period može proći sasvim mirno, bez značajnih poteškoća i problema. Što je adolescentska kriza? Treba li biti razlog za zabrinutost?

Adolescentska kriza

Adolescencija je zasigurno razdoblje neizbježnih promjena kod djeteta. One se očituju na fizičkom, kognitivnom i emocionalnom planu. Kao i ostala životna razdoblja, vrlo je individualno. Kod neke djece se javlja naglo i traje kratko dok kod druge dolazi postupno i traje duže. Kod nekih pojedinaca prolazi gotovo neprimjetno dok kod drugih može stvarati ozbiljne poteškoće u funkcioniranju njih samih i okoline.

Sve promjene u razdoblju adolescencije međusobno u povezane. Primjerice, zbog  hormonalne neravnoteže može doći do čestih promjena raspoloženja što može dovesti do rizičnih ponašanja. Također, promjene u fizičkom izgledu povezane su sa samopoštovanjem i slikom o sebi što može rezultirati neugodnim emocionalnim reakcijama. Nadalje, kako se mijenja struktura mozga, razvija se apstraktno mišljenje. Iz toga je vidljivo da je razdoblje adolescencije vrlo kompleksno i izazovno.

Većina roditelja u nekom trenutku nailazi na poteškoće i prepreke jer je komunikacija s djecom narušena. Unatoč tome što očekujemo određene promjene, često nismo sigurni u kojoj mjeri je sve to „normalno“ i trebamo li se u nekom trenutku zabrinuti.

U literaturi postoji stanje koje nazivamo adolescentna kriza. Ono može uključivati niz pojava kao što su dramatizacija i teatralnost ili s druge strane potištenost, tjeskoba i asocijalno ponašanje.

Stručnjaci uglavnom smatraju da je adolescentna kriza sasvim uobičajena razvojna pojava, ali ponekad se navedena ponašanja javljaju vrlo intenzivno i zahtijevaju intervenciju stručnjaka.

adolescentska kriza

Kako ćemo onda znati kada je vrijeme za zabrinutost?

Osnovni kriterij je učestalost smetnji. Dakle, ako depresivno raspoloženje ili razdražljivost traje veći dio dana, skoro svaki dan, tada govorimo o mogućem poremećaju. Također, ako smetnje onemogućavaju svakodnevno socijalno funkcioniranje ili školski uspjeh, vrijeme je da potražimo pomoć stručnjaka.

Osim depresivnog raspoloženja postoje još neka ponašanja koja predstavljaju znak za uzbunu. Primjerice, suicidalne misli, ispadi agresije, nekontrolirana konzumacija alkohola i/ili psihoaktivnih tvari, krađa, samoozljeđivanje ili izraženi pad motivacije i interesa na uspješnim područjima.

Neovisno o intenzitetu promjena kroz koje mlada osoba prolazi, izrazito je važno osigurati potporu i pokazati razumijevanje i prihvaćanje. Kao i u drugim razvojnim fazama djeteta, obitelj je i ovdje najsnažniji zaštitni čimbenik.

Adolescenti kod kojih se pokaže teža klinička slika i razviju intenzivniji simptomi ipak zahtijevaju pravovremenu intervenciju stručnjaka. Najbolje se prije svega obratiti obiteljskom liječniku koji će roditelje i dijete uputiti psihologu ili specijalistu dječje i adolescentne psihijatrije. Osim individualnog rada stručnjaka s djetetom, vrlo je korisna i obiteljska terapija s ciljem poboljšanja komunikacije i odnosa unutar obitelji.

Pa da ponovimo još jednom, adolescencija može biti izazovna i za djecu i za roditelje. Međutim, pravovremena intervencija i traženje pomoći uvelike olakšavaju svladavanje svih prepreka te doprinose zdravom i uspješnom prelasku iz djetinjstva u odraslu dob.

Pročitajte i ovo:

Od djetetovog neraspoloženja do emocionalnih teškoća

Zašto je traženje pomoći još uvijek tabu tema?

Samopoštovanje. Jedna zeznuta stvar.

Rizična ponašanja mladih

Foto: Pexels


Newsletter