fbpx

Traume iz djetinjstva povećavaju sklonost infarktu

Žensko zdravlje

Traume iz djetinjstva najčešće se odnose na fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje te zanemarivanje. Svi oni stvaraju začarani krug problema koji povećavaju rizik od određenih bolesti. Njima su nešto sklonije žene.

Traume iz djetinjstva najčešće se odnose na fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje te zanemarivanje. Fizičko zlostavljanje je namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda rukama, nogama ili predmetima. U konačnici može rezultirati lakim i teškim tjelesnim ozljedama sve do pokušaja ubojstva pa čak i do samog ubojstva. Fizičko zlostavljanje je često praćeno emocionalnim ili seksualnim zlostavljanjem. Seksualno zlostavljanje se ne mora odnositi samo na silovanje, već i na seksualno napastovanje, prisilne spolne radnje ili prisilnu prostituciju. U takvom zlostavljanju, cilj zlostavljača najčešće nije seksualno zadovoljstvo, već dokazivanje moći. Emocionalno zlostavljanje je svaki oblik zlostavljanja u kojem zlostavljač želi dobiti moć i kontrolu nad žrtvom. Obuhvaća ismijavanja, ponižavanja, maltretiranja, prijetnje, zabrane i slično.

Neovisno o obliku zlostavljanja, svaki oblik zlostavljanja predstavlja traumu koja ostavlja fizičke i psihičke posljedice. S time se slažu i brojni znanstvenici. Prema njihovom mišljenju, zlostavljanje može značajno usporiti osobni razvoj zlostavljane osobe i rezultirati slabom brigom i negativnim uvjerenjima o sebi, kompleksom manje vrijednosti i neprilagođenim oblicima ponašanjima. Svi oni stvaraju začarani krug problema koji povećavaju rizik od određenih bolesti. Njima su nešto sklonije žene.

Ova tema je vrlo osjetljiva i složena te postavlja brojna pitanja. Zašto žene trpe nasilje? Koje su zdravstvene posljedice nasilja? Mogu li traume iz djetinjstva biti uzrok povećanoj sklonosti žena prema infarktu?

Zdravstvene posljedice zlostavljanja

Zdravstvene posljedice zlostavljanja predstavljaju kompleksan zdravstveni problem, stoga ih se promatra s fizičkog i psihičkog aspekta te s obzirom na to nastupaju li odmah nakon zlostavljanja ili kasnije u životu.

Fizičke posljedice se ispoljavaju na mnogim organima. Žene se mogu boriti s neželjenom trudnoćom, spolno prenosivim bolestima, urogenitalnim infekcijama, ozljedama i krvarenjima rodnice ili ozljedama drugih dijelova tijela koje narušavaju zdravlje, a mogu i biti opasne po život. S određenim zdravstvenim problemima žena se može suočavati i nakon nekoliko godina od proživljene traume. Tako se kasnije u životu mogu pojaviti česte glavobolje ili migrene, kronični bolovi u zdjelici, bolovi u leđima, inkontinencija urina, komplikacije u trudnoći ili gastrointestinalni poremećaji.

traume iz djetinjstva

Iako se ove fizičke posljedice trebaju shvatiti vrlo ozbiljno, psihičke posljedice se često smatraju težima. Zašto? Često su prikrivene, manje jasne i dugotrajnije, a dovode do trajnog narušavanja zdravlja sprječavajući normalno funkcioniranje žrtve u svakodnevnom životu. Zlostavljane osobe se bore s promjenama u ponašanju: nemirom, napetošću, osjećajem slabosti, krivnje ili srama, strahom, gubitkom samopouzdanja, samozanemarivanjem, problemima s koncentracijom, nedostatkom strpljenja i tolerancije. Rješenje svojih problema najčešće pronalazi u zlouporabi alkohola, droge i pušenju. Promjene u ponašanju s vremenom rezultiraju psihičkim poremećajima. Žrtve se bore s depresijom, anksioznošću, napadajima panike, poremećajima spavanja (nesanica, noćne more) i prehrane (anoreksija, bulimija, pothranjenost), posttraumatskim stresnim sindromom i suicidalnim mislima.

Od traume iz djetinjstva do infarkta

Mnoga istraživanja su potvrdila da štetni učinci na zdravlje povezani sa zlostavljanjem odnosno traumom iz djetinjstva, traju i u odrasloj dobi.

Američki znanstvenici koji su proučavali utjecaj trauma iz djetinjstva na cjelokupno zdravlje žene i rizik od pojave infarkta, smatraju da veza doista postoji. Seksualno zlostavljanje, među najčešćim oblicima zlostavljanja žena u djetinjstvu, u odrasloj dobi povećava rizik od bolesti kardiovaskularnog sustava. Kao razloge navode štetne rizične čimbenike, prejedanje, debljanje, pušenje i konzumiranje alkohola, koji su najčešći način suočavanja s proživljenim traumama. Takvi čimbenici istovremeno su i najutjecajniji faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, posebno infarkta srca. Koliko će se rizik povećati ovisi o mnogim faktorima, o obliku i težini zlostavljanja, trajanju zlostavljanja te individualnim osobinama žena.

Literatura:
1. Davila G. W. et al. 2003. Bladder Dysfunction in Sexual Abuse Survivors. The Journal of Urology. 170 (2): 476-479.
2. Fuller Thomson E, Brennenstuhl S, Frank J. 2010. The association between childhood physical abuse and heart disease in adulthood: Findings from a representative community sample. Child Abuse & Neglect. 34 (9): 689-698.
3. Meeyoung O. Min. et al. 2013. Pathways linking childhood maltreatment and adult physical health. Child Abuse & Neglect. 37 (6): 361-373.

Foto: Pixabay, Pexels


Newsletter