Govor je proces stvaranja određenih zvukova koji slušatelju prenose poruku, značenje. Govorom se ne prenose samo informacije, već i misli i osjećaji. Zbog toga je govor dominantno sredstvo ljudske komunikacije. Da bi govor bio “zdrav”, potrebna je uspješna komunikacija glasnica s centrom za govor u mozgu, no tu priča ne staje. Govor zahtjeva preciznu koordinaciju više dijelova tijela uključujući jezik, glavu, vrat, prsa i trbuh. Iz toga možemo zaključiti da poremećaji govora mogu skrivati različite uzroke. Što su govorni poremećaji i koji se to uzroci skrivaju iza njihove pozadine?
Što su govorni poremećaji?
Pričajući o govornim poremećajima, mislimo na svako stanje koje utječe na sposobnost osobe da proizvodi zvukove koji stvaraju riječi i koji omogućuju komunikaciju s drugima. Takvi su poremećaji mucanje, verbalna apraksija i dizartrija, a najveći ih je broj registriran u djetinjstvu. Ipak, govorni se poremećaji mogu razviti u bilo kojoj životnoj dobi. Kako ih prepoznati? Stručnjaci naglašavaju da dijete ima govorni poremećaj ako su njegove jezične sposobnosti ispod očekivanja za njegovu dob i ispod razine njegova ponašanja.
Osobu s govornim poremećajem je vrlo lako prepoznati jer se njezin govor u tolikoj mjeri razlikuje od govora drugih da vrlo brzo skreće pažnju na sebe. Simptomi govornih poremećaja variraju ovisno o uzroku i ozbiljnosti poremećaja. Ipak, kod većine se osoba pronalaze slični simptomi: ponavljanje, otezanje ili iskrivljivanje zvukova, dodavanje zvukova ili slogova riječima i preuređivanje slogova. Osoba može govoriti hrapavim, mrkim ili tihim glasom te, iako se iznimno trudi izgovarati riječi ispravno, poteškoće izgovaranja teško sakriva.
Mucanje
Ako ste imali prilike boraviti u društvu osobe koja muca, potvrdit ćete da je ovaj poremećaj neugodan kako za samu osobu, tako i za sve one koji se nalaze u njezinom okruženju. Mucanje je govorni poremećaj koji prekida protok govora, a može se manifestirati na različite načine: ponavljanjem glasova, slogova ili riječi, zastojima u govoru kada osoba zna što želi reći, ali ima poteškoća u stvaranju potrebnih zvukova te produživanjem riječi kada izgovor određenih glasova traje dulje od uobičajenog. Promatrate li osobu koja muca, možete jasno vidjeti i druge simptome osim samog mucanja: napetost u licu i ramenima, povećanu napetost mišića, različite nagle pokrete glave, tijela i udova, tikove, drhtanje usana, ubrzan rad srca, crvenilo i znojenje. Uz sve to, primjećuju se nesigurnost, plašljivost, strah od govora, smanjena koncentracija i nepouzdanost u izvršavanju zadataka.
Dizartrija
Dizartrija je poremećaj u govornoj produkciji uzrokovan neuromotornim oštećenjem. Kao motorički govorni poremećaj predstavlja probleme disanja, fonacije, artikulacije, rezonancije i kvalitete glasa. Dizartrija je rezultat oštećenja centralnog ili perifernog živčanog sustava što uzrokuje mišićnu slabost na licu, usnama, jeziku, grlu ili prsima. Mišićna slabost u tim dijelovima tijela može otežati govor. Pitate se kako možete prepoznati osobu s dizartrijom? Vrlo lako. Nerazgovijetan, prebrzi ili prespori te tihi govor odnosno govor s neuobičajenom intonacijom i ritmom, mrmljanje i poteškoće s pomicanjem usta ili jezika su glavne karakteristike govora takve osobe.
Verbalna apraksija
Verbalna apraksija je još jedan motorički govorni poremećaj, no za razliku od dizartrije, tonus i pokretljivost mišića su u ovom slučaju uredni. Greške u govoru su, za razliku od dizartrije, nedosljedne i nepredvidljive te se ponekad može čuti jasan i dobro artikuliran govor. Osoba s verbalnom apraksijom se bori sa zamjenom, ponavljanjem ili produživanjem glasova, ispuštanjem glasova ili samo nekih njegovih dijelova te s iskrivljenim izgovaranjem glasova.
Uzroci
Osoba koje se bori s govornim poremećajima u pozadini kliničke slike krije jedan od sljedećih uzroka:
- oštećene glasnice
- slabost mišića
- gubitak sluha
- oštećenje mozga uslijed moždanog udara ili ozljede glave
- degenerativne bolesti: Huntington-ova, Parkinsonova bolest ili amiotrofična lateralna skleroza
- rak koji zahvaća usta ili grlo
Na kraju, važno je navesti i prikrivene psihičke faktore poput stresa ili frustracije koji mogu potaknuti ove poremećaje, ali i utjecati na pogoršanje njihovih simptoma.
Pročitajte i ovo:
Razvoj govora i jezične sposobnosti djeteta
Motorički i kognitivni deficit nakon moždanog udara
Djeca s teškoćama u razvoju: razlike nas ujedinjuju
Literatura:
1. Blaži D, Opačak I. 2011. Teorijski prikaz dječje govorne apraksije i ostalih jezično – govornih poremećaja na temelju diferencijalno – dijagnostičkih parametara. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47(1): 49-63.
Foto: Pexels
