fbpx

Tajna veza između tjelesne boli i uma

Zdrav život

Pokušajte se prisjetiti situacije u kojoj ste osjećali tjelesnu bol. Hoće li vam za to trebati više vremena? Možda ćete se bez većih teškoća prisjetiti trenutka kada ste osjećali glavobolju, zubobolju, križobolju, menstrualnu bol ili bilo koji drugi oblik tjelesne boli? Iako ga tako ne doživljavamo, bol je univerzalno ljudsko iskustvo važno za zaštitu organizma.

Pokušajte se prisjetiti situacije u kojoj ste osjećali tjelesnu bol. Hoće li vam za to trebati više vremena? Možda ćete se bez većih teškoća prisjetiti trenutka kada ste osjećali glavobolju, zubobolju, križobolju, menstrualnu bol ili bilo koji drugi oblik tjelesne boli? Bol je, prema definiciji Međunarodnog udruženja za istraživanje boli, neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo udruženo s akutnim ili mogućim oštećenjem. Bol je univerzalno ljudsko iskustvo važno za zaštitu organizma. Njezina je uloga upozoriti organizam da će nastati ili da u organizmu mogu nastati procesi koji mogu nanijeti štetu organima ili cjelokupnom organizmu. Bol dakle prvenstveno ima zaštitnu funkciju u organizmu. Ipak, doživljavajući bol sigurno nećete razmišljati da je ona korisna za vaš organizam. Kada doživljavate bol, prije svega ćete se usmjeriti na to kako ju smanjiti ili ukloniti. 

Zaštitna uloga boli

Uzmimo primjer žene sa sindromom policističnih jajnika. U početnom stadiju, prije nego li je dobila dijagnozu, bol koju je doživljavala je služila kao signal za motiviranje da posjeti liječnika i sazna što se događa u njezinom organizmu. Zaštitna funkcija boli u organizmu u tom je slučaju vrlo jasna. Bol je navela ženu na posjet liječniku te joj signalizirala da je tegobe potrebno tretirati lijekovima, prirodnim preparatima i promjenom životnog stila.

Unatoč tome što žena sada zna svoju dijagnozu te je počela poduzimati mjere pomoći, iz ciklusa u ciklus u periodu ovulacije ta će žena osjećati manje ili više intenzivnu bol. Ona će se javljati prilikom pucanja cisti i njihovog razlijevanja u trbušnoj šupljini. Drugim riječima, organizam neće prestajati signalizirati bol bez obzira na činjenicu da je žena na kognitivnoj razini već upoznata s navedenim stanjem. Bol ostaje kao stalan alarm da u organizmu nešto nije kako treba te kao stalan motivator za poduzimanje akcija koje će organizam približavati polu zdravlja.

Slično je i s različitim tipovima kronične boli koja se može javiti uslijed raznih bolesti i stanja. Kronična želučana bol motivirat će vas da pazite na prehranu. Kronična bol u leđima će vas motivirati na vježbanje. Česte glavobolje će vas poticati da ovisno o uzroku boli redovitije spavate, unosite dovoljno tekućine ili pak pripazite na konzumaciju alkohola koja također može biti uzrok glavobolje.

Bol je više od tjelesnog osjeta

Dobro razumijevanje zaštitne uloge boli je od ključne važnosti i u samom tretmanu boli. Nakon što osvijestimo činjenicu da naše tijelo koristi bol kako bi komuniciralo s nama i poticalo nas na brigu o sebi, trebali bismo o njoj naučiti razmišljati na drugačiji način.

Doživljavati i osjećati bol ne znači samo primati informacije o podražaju koji izaziva bol. Prema znanstveno potvrđenoj teoriji kontrole prolaza, naš um je svojim mislima, očekivanjima i sjećanjima aktivni kreator priče o boli koju percipiramo. Brojna područja našeg mozga uključena su u doživljaj i percepciju boli: talamus, anteriorni cingularni korteks, inzularni korteks, primarni i sekundarni senzorni korteks, prefrontalni korteks i druga područja. Bol je dakle kompleksan doživljaj. Način na koji ćemo doživjeti bol ovisi o brojnim faktorima, a ne samo o podražaju koji izaziva bol.

boli

Smanjen doživljaj boli tijekom hipnoze

Američki psihijatar Milton Erikson definirao je hipnozu ˝kao specijalno stanje svjesnosti karakteristično po spremnosti prihvaćanja novih ideja˝. Time je sugerirao kako u stanju hipnoze pristupamo intuitivnom dijelu uma koji može promijeniti način na koji mislimo, osjećamo i reagiramo. Prema suvremenim spoznajama iz neurokognitivne psihologije, veliki se dio kognitivnih procesa odvija upravo izvan razine svijesti. Suvremeni pogled na nesvjesno, bitno se razlikuje od klasičnog poimanja nesvjesnog kao skladišta naših potisnutih poriva i želja. Na nesvjesnoj razini se odvija regulacija tjelesnih procesa, učenje iz svakodnevnog iskustva, skladištenje emocionalnih informacija i niz drugih procesa.

Neuroznanstvenici koji su proučavali fenomen smanjenog osjeta boli u hipnozi došli su do vrijednih zaključaka. Kada ulazimo u stanje tzv. hipnotičkog transa (stanje koje nastaje djelovanjem hipnoze), naš mozak pokazuje promijenjenu aktivaciju u različitim područjima mozga koja su važna za detekciju boli. Sugestije koje nam hipnoterapeut može sugerirati mogu biti različite, primjerice, da je bol manje neugodna ili da je manjeg intenziteta.

Bol kao saveznik organizma

Hipnoza je psihoterapijska metoda koju provodi osoba koja je za to kompetentna i educirana (najčešće psihijatar ili psihoterapeut). Jedna je od metoda izbora u tretmanu kronične boli. Istraživanja o teoriji kontrole prolaza te o smanjenom doživljaju boli u hipnozi, međutim, potiču i neke druge zaključke.

Čini se kako je doživljaj boli puno kompleksnije iskustvo nego što se na prvi pogled čini. Naša očekivanja, misli i sjećanja igraju važnu ulogu u doživljaju boli. Zbog toga je u suočavanju s tjelesnom boli od izrazite važnosti zauzeti aktivnu ulogu.

Kako bismo bolje razumjeli što znači tretirati bol na ispravan način, vratimo se priči žene iz uvoda. Pomnim praćenjem svojeg osjećaja boli žena je mogla zamijetiti određene pravilnosti i predvidljive obrasce pojavljivanja i prestanka boli. To joj je osiguralo osjećaj kontrole nad vlastitim doživljajem boli. Ako smo pripremljeni na nadolazeću bol, puno ćemo se lakše suočiti s njom nego kada ona dolazi iznenada. Osim toga, bol o kojoj imamo određena očekivanja bit će doživljena kao manje intenzivna od one koja nastupa iznenada. Žena je također mogla primijetiti kako je bol obično praćena osjećajem nervoze što ju je potaknulo na učenje tehnika disanja i relaksacije za kojima može posegnuti kako bi otpustila napetost koja pojačava tjelesnu bol.

Prva stepenica u boljem razumijevanju i tretiranju tjelesne boli je izaći iz začaranog kruga u kojem o boli razmišljamo kao o smetnji koju isključivo treba ukloniti, a koja izaziva osjećaj očaja, ljutnje i bespomoćnosti kada u tome ne uspijevamo. Pokušajmo biti blagonakloni prema svojoj tjelesnoj boli. Pokušajmo ju razumjeti kao alarmni sustav našeg organizma koji se aktivira kada traži od nas da budemo bolji prema sebi i svome tijelu. Suvremena istraživanja mozga i tjelesne boli uče nas kako je važan korak u liječenju različitih oblika tjelesne boli prihvatiti tjelesnu bol kao saveznika, a ne kao neprijatelja našeg organizma.

Ono što znamo, mislimo i očekujemo o boli, može postati oružje za lakše suočavanje s tjelesnom boli. Ili, može izrasti u prepreku koja će pojačati tjelesnu bol koju doživljavamo i osjećamo.

Literatura:
1. Cuellar, N. G. (2005). Hypnosis for Pain Management in the Older Adult. Pain Management Nursing, 6, 105-111.
2. Dienes, Z. i Hutton, S. (2013). Understanding hypnosis metacognitively: rTMS applied to left DLPFC increases hypnotic suggestibility. Cortex, 49, 386–392.
3. Jensen, M.P. i Patterson, D.R. (2014). Hypnotic Approaches for Chronic Pain Management. American Psychological Association, 69, 167-177.
4. Moayedi, M. i Davis, K.D. (2013). Theories of pain: from Specificity to Gate Control. Journal of Neurophysiology, 109, 5-12.

Foto: Pexels