Stresni poremećaji se javljaju u obliku akutnog stresnog poremećaja ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Posttraumatski stresni poremećaj se pojavljuje nekoliko mjeseci ili godina nakon pojave traumatskog događaja. Akutni stresni poremećaj je sličan posttraumatskom stresnom poremećaju, ali započinje unutar 4 tjedna od traumatskog događaja i traje samo 2 do 4 tjedna.
Uzrok bolesti
Stresni poremećaji nastaju uslijed izloženosti stresoru, traumatskom čimbeniku. To mogu biti nesreće, prirodne i ratne katastrofe, kriminalna događanja, silovanja, terorizam, gledanje prizora smrti drugih osoba i mnogi drugi čimbenici.
Simptomi
- Akutni stresni poremećaj je praćen osjećajem otuđenosti i gubitka emocionalnog odgovora, smanjenom svijesti o okolini, osjećajem nerealnosti te nesposobnosti sjećanja na važni dio traumatskog događaja.
- Posttraumatski stresni poremećaj se manifestira silnim strahom, bespomoćnošću, noćnim morama, neželjenim sjećanjem na traumu, emocionalnom zatupljenošću i nezainteresiranošću za dnevne aktivnosti, depresijom i osjećajem krivnje zbog svojih postupaka tijekom zbivanja.
Dijagnoza stresnih poremećaja
Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma i pregleda psihijatra.
Prognoza bolesti
Posttraumatski stresni poremećaj zahtijeva dugotrajno liječenje i daje lošiju prognozu u odnosu na akutni stresni poremećaj.
Liječenje
Osobe koje boluju od akutnog stresnog poremećaja se najčešće oporave nakon što ih se ukloni iz traumatske situacije. Ukoliko je potrebno liječenje, ono obuhvaća medikamentnu terapiju anksioliticima i pružanje psihološke potpore. Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja uključuje medikamentnu terapiju (anksiolitici, hipnotici, antidepresivi), bihevioralnu terapiju i psihoterapiju.
Foto: Pexels
