fbpx

Što to jedu kronični respiratorni bolesnici?

Zdrav život

Jedan od osnovnih razloga razvoja ovih bolesti je stalna komunikacija respiratornog trakta s vanjskom sredinom i štetnim agensima. Kronične bolesti dišnog sustava uzrokovane su i pušenjem, prekomjernom konzumacijom alkohola, nedovoljnom fizičkom aktivnošću te neuravnoteženom i lošom prehranom. 

Kronične nezarazne bolesti ugrožavaju zdravlje u gotovo svim zemljama svijeta. Zbog dugog i teškog kliničkog tijeka, postaju sve veći javnozdravstveni problem. Među kardiovaskularnim bolestima, šećernom bolesti i zloćudnim bolestima, posebno mjesto zauzimaju kronične respiratorne bolesti upalnog karaktera: alergijski rinokonjunktivitis, alergijska astma i kronična opstruktivna plućna bolest. Jedan od osnovnih razloga njihovog nastanka je stalna komunikacija respiratornog trakta s vanjskom sredinom i štetnim agensima. Kronične bolesti dišnog sustava uzrokovane su i nezdravim načinom života: pušenjem, prekomjernom konzumacijom alkohola, nedovoljnom fizičkom aktivnošću te neuravnoteženom i lošom prehranom.

Da su zdrave životne navike važne u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti, naglašava i Svjetska zdravstvena organizacija koja preporučuje jedinstvene smjernice pravilne prehrane. Što to jedu kronični respiratorni bolesnici?

 

Zdravlje respiratornog sustava ovisi o nutritivnom bogatstvu namirnica

Kako bismo mogli razumjeti važnost pravilne prehrane za normalno funkcioniranje respiratornog sustava, potrebno je krenuti od mehanizma nastanka i simptoma ovih respiratornih bolesti. Otežano disanje je jedan od glavnih simptoma kroničnih respiratornih bolesti čija se pozadina krije u upalnom procesu sluznice respiratornog trakta. Za upalu i otežano disanje danas postoje medikamentni lijekovi, no oni se mogu ublažiti i pravilnom prehranom. Upravo je pravilna prehrana jedna od osnovnih načina ublažavanja simptoma jer svaki prekomjerni unos kalorija koji povećava i stvaranje ugljikovog dioksida uzrokuje otežano disanje. Kako najviše ugljikovog dioksida nastaje metabolizmom ugljikohidrata, važno je ograničiti njihov unos na dnevnu preporučenu razinu.

U smirivanju upale pomažu antioksidativni vitamini C i E, β-karoten i minerali cink i bakar. Istraživanja pokazuju da vitamin C smanjuje upalni odgovor na viruse i alergene. Kod osoba koje boluju od alergijske astme, prehrana bogata vitaminom C dokazano ublažava suženje dišnih puteva. Vrlo je važno vitamina C uzimati s vitaminom E jer zajedno smanjuju učestalost astme u dječjoj dobi te pomažu u pravilnom razvoju pluća i održavanju njegovog kapaciteta. β-karoten i drugi karotenoidi pokazuju snažna antioksidativna i imunostimulirajuća svojstva kojim blagotvorno djeluju na sluznicu dišnih puteva i ublažavaju upalu. Održavanje zdravlja respiratornog sustava i sprječavanje kroničnih respiratornih bolesti nije moguće ni bez minerala cinka i bakra. Dok bakar sudjeluje u staničnom disanju, cink je važan za normalno funkcioniranje imunološkog sustava kao važnog prediktora zdravlja respiratornog sustava.

 

zena noge vitamini hrana kupovina voce povrce

 

Važno je spomenuti i ostale prirodne lijekove kroničnih respiratornih bolesti, polifenole i omega-3 masne kiseline. Prehrana bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama kao što su omega-3 masne kiseline je povezana s boljim zdravljem dišnog sustava u ranom djetinjstvu i smanjenim rizikom nastanka astme i kronične opstruktivne plućne bolesti u kasnijem životu.

 

Prehrana kroničnih respiratornih bolesnika

Govorimo li o prehrani kroničnih respiratornih bolesnika, podrazumijevamo pravilnu, raznovrsnu i uravnoteženu prehranu uz izbjegavanje određenih namirnica.

 

Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje ograničiti unos procesuirane hrane i masnoća, zasićene masnoće zamijeniti nezasićenim masnim kiselinama te povećati unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova. Upravo se u tim namirnicama skrivaju svi potrebni makro i mikronutrijenti.

 

Najbogatiji izvori vitamina C su svježe voće i povrće, posebno peršin, rajčica, šipak, limun, naranča, trešnje i kivi dok su izvori vitamina E zeleno lisnato povrće, maslinovo ulje, biljne sjemenke i biljna ulja poput ulja soje, oraha ili kikirikija. Omega-3 masnim kiselinama je najbogatije riblje ulje i ribe hladnih mora te sjemenke i ulje lana. Karotenoidi su najzastupljeniji u mrkvi, batatu, špinatu, bundevi, brokuli, mahunama, rajčici, grašku, cvjetači, kukuruzu te u voću dinji, avokadu, breskvama, naranči, mangu i papaji.

 

 

Literatura:

  1. Kralj V. i sur. 2015. Kronične nezarazne bolesti – teret bolesti stanovništva Hrvatske. Cardiologia Croatica, 10(7-8)167-175.
  2. Mickleborough T D, Rundell K W. 2005. Dietary polyunsaturated fatty acids in asthma- and exercise-induced bronchoconstriction. European Journal of Clinical Nutrition. 59, 1335–1346.
  3. Tecklenburg S L. 2007. Ascorbic acid supplementation attenuates exercise-induced bronchoconstriction in patients with asthma. Respir Med. 101(8):1770-8.

 

 

Foto: Pexels

 


Newsletter