fbpx

Što se krije iza neuropatske boli?

Obiteljska medicina

Prema definiciji Svjetske udruge za izučavanje boli, neuropatska bol je neugodan osjetni i emocionalni doživljaj uzrokovan oštećenjem ili bolešću somatosenzornog dijela živčanog sustava. Oštećenja središnjeg ili perifernog živčanog sustava nastaju uslijed djelovanja traume, upale, tumora ili metaboličkih i autoimunih procesa.

Kronični bolesnici često za sobom vuku dugu borbu protiv boli ne znajući često koji je uzrok te boli i kako ju ublažiti. Bol je samo jedan od simptoma bolesti koji djeluje iscrpljujuće ne samo za bolesnika, nego i njegovu okolinu. Bolesnikova sposobnost procjene jačine i karakteristike boli može pomoći u identifikaciji vrste boli i njezinom pravilnom liječenju. Od svih vrsta boli, neuropatska bol je najkompleksnija i zahtijeva multidisciplinaran pristup liječenju. O čemu se zapravo radi?

Prema definiciji Svjetske udruge za izučavanje boli (IASP) neuropatska bol je neugodan osjetni i emocionalni doživljaj uzrokovan oštećenjem ili bolešću somatosenzornog dijela živčanog sustava. Oštećenje središnjeg (centralna neuropatska bol) ili perifernog živčanog sustava (periferna neuropatska bol) nastaje uslijed djelovanja traume, upale, tumora ili metaboličkih i autoimunih poremećaja.

 

Neuropatska bol može biti različitog trajanja, od mjesec dana (akutna), tri mjeseca (subakutna) ili duže (kronična) i različitog intenziteta. Najjače se osjeća u mirovanju, naročito noću, no svaka osoba neuropatsku bol opisuje različito. Dugotrajno trpljenje takve boli poremećuje bolesnikov san, stvara tjeskobu i depresiju koji dodatno jačaju osjećaj boli. Zbog psihičkih smetnji koje uzrokuje, neuropatska bol predstavlja značajan javnozdravstveni problem kojeg je potrebno na vrijeme prepoznati i pravilno liječiti.

 

Uzroci neuropatske boli

Neuropatska bol je specifična po svom porijeklu, a to je živčani sustav. Neuropatska bol može imati različite uzroke, a s obzirom na lokalizaciju oštećenja u živčanom sustavu, može biti centralna ili periferna. Za razliku od centralne neuropatske boli čiji je uzrok disfunkcija središnjeg živčanog sustava, periferna neuropatska bol nastaje disfunkcijom perifernog živčanog sustava najčešće zbog traume, upale, ishemije ili zbog još nepoznatog razloga. Uzrok centralne neuropatske boli može biti svaki patološki proces, a najčešće se radi o oštećenju leđne moždine ili donjeg dijela moždanog debla. Međutim, neuropatska bol najčešće nastaje interakcijom više različitih mehanizama nastanka.

Neuropatska bol je klasični primjer dijabetičke polineuropatije, postherpetične neuralgije, trigeminalne neuralgije, radikularne boli, senzorne neuropatije kod infekcije HIV-om, boli nakon moždanog udara, boli zbog ozljede leđne moždine i postkirurške boli. Često je prisutna kod osoba koje boluju od migrene, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, hematoloških i onkoloških bolesti.

U dječjoj dobi se povezuje s apscesima kralježnične moždine, malignim bolestima i zračenjem, Guillain-Barréovim sindromom, raznim infekcijama i toksičnošću lijekova.

 

dijete umor bol

 

Osim raznih bolesti, neuropatska bol može biti potaknuta i drugim čimbenicima – vitaminom B12 (kobalaminom), bakrom i olovom. Vitamin B12 je neophodan za zaštitu DNA i RNA molekule, živčanih i moždanih stanica, a njegov nedostatak dokazano utječe na razvoj neuropatske boli. Istraživanja su pokazala da na neuropatsku bol utječe i manjak bakra koji je ključan za funkcioniranje cjelokupnog organizma. Izlaganje velikim količinama olova koje dovodi do toksičnog oštećenja živčanih vlakana također može uzrokovati neuropatsku bol.

 

Doživljava li svaka osoba neuropatsku bol jednako?

Simptomi neuropatske boli su različiti ovisno o tome radi li se o centralnoj ili perifernoj neuropatskoj boli te s obzirom na osnovnu bolesti. Kako bismo je mogli pravilno liječiti potrebno je pomoći bolesniku u što boljem registriranju i opisivanju karakteristika same boli, vremenu pojavljivanja i trajanja, mjestu maksimalne boli, širenju boli te faktora koji pogoduju pojavi boli ili smanjenju intenziteta boli.

 

Centralna neuropatska bol može nastati nekoliko tjedana pa čak i nekoliko godina nakon razvoja osnovne bolesti. Bol se obično pojačava fizičkim i emotivnim stresom, a smiruje se opuštanjem. Uz osjet boli, takvi bolesnici često imaju poremećaj osjeta za bol i temperaturu.

Periferna neuropatska bol je najkarakterističnija za dijabetičku neuropatiju koja danas ima poznate i dobro prepoznatljive simptome. Na distalnim dijelovima udova javlja se osjećaj  hladnoće, otrnjenosti, mravinjanja i žarenja koji su najizraženiji u mirovanju, pogotovo noću.

U dječjoj dobi je neuropatska bol praćena promijenjenim bolnim osjetom poput žarenja, pečenja, mravinjanja ili jakim probadajućim osjetom poput udara struje ili uboda igle što djeca teško mogu opisati.

 

Neuropatska bol ne obuhvaća samo osjetne aspekte boli, već i emocionalne i psihosocijalne aspekte. Emocionalni status bolesne osobe, njegovo individualno vjerovanje o mogućnosti kontrole boli te dosadašnja bolna iskustva mogu imati presudnu ulogu u cjelokupnom osjetu boli i uspješnom liječenju.

 

Literatura:

  1. Barada A. 2014. Neuropatska bol. Medicus. 23(2)139-143.

 

Foto: Pixabay

 


Newsletter