fbpx

Što možeš učiniti ako ti prijatelj doživi epileptički napadaj?

Obiteljska medicina

Biste li znali prepoznati simptome epileptičkog napadaja? Kako biste prijatelju pružili pomoć? Što smijete, a što nikako ne smijete učiniti? Epileptički napadaj zahtjeva poštivanje osnovnih pravila.

Kada govorimo o epilepsiji, moramo naglasiti da se radi o ozbiljnom medicinskom i socijalnom problemu iz više razloga. Prvi je ogroman broj oboljelih i obolijevanje osoba svih dobnih skupina, od djetinjstva do starije životne dobi. Drugi je razlog epileptički napadaj koji se javlja kao vrlo ozbiljan, opasan i nepredvidljiv dio bolesti. Treći, možda i najvažniji razlog jest nedovoljna edukacija o samoj bolesti, njezinim simptomima i pravilima pružanja pomoći. Biste li znali prepoznati simptome epileptičkog napadaja? Kako biste prijatelju pružili pomoć? Što smijete, a što nikako ne smijete učiniti? Epileptički napadaj zahtjeva poštivanje osnovnih pravila.

Kako izgleda epileptički napadaj?

Pitate li liječnike što je epilepsija, vjerojatno ćete dobiti odgovor da se radi o paroksizmalnom poremećaju funkcije središnjeg živčanog sustava koji je stereotipan, ima tendenciju ponavljanja, a s obzirom na svijest, manifestira se generaliziranim i parcijalnim epileptičkim napadajima. Međutim, umjesto baziranja na ovim, možda nedovoljno jasnim, podacima, puno je važnije naučiti kako prepoznati njihove simptome.

Generalizirani epileptički napadaji se manifestiraju potpunim gubitkom svijesti, padom na tlo, prestankom disanja, cijanotičnom bojom kože, trzanjem mišića, krvavom pjenom na ustima i spontanim mokrenjem. Buđenje je praćeno umorom, glavoboljom i gubitkom pamćenja o onome što se netom dogodilo.

Parcijalni napadaji, napadaji bez ili s djelomičnim poremećajem svijesti, ovise o lokalizaciji epileptičkog žarišta. Zbog toga se manifestiraju na različite načine. Primjerice, mogu se pojaviti grčevi i trzaji ekstremiteta jedne strane tijela, ali i postupno širiti i zahvaćati druge dijelove – prste šake, cijelu ruku ili čitavu stranu tijela. Uz to, često se registrira osjećaj utrnutosti i mravinjanja u zahvaćenom dijelu tijela, bljedoća, prekomjerno znojenje, prolazni poremećaji srčanog ritma, poremećaji frekvencije disanja, osjećaj nelagode u želucu, urogenitalne senzacije te razni psihički simptomi.

epileptički napadaj

Kada epileptični napadaj jednom započne, ne možete učiniti puno kako bi ga zaustavili, ali možete pomoći zaštiti osobu od opasnih i za život ugrožavajućih posljedica.

Poštujte sljedeća pravila

1.Osobu koja ima napadaj uvijek stavite u bočni položaj: U takvom je položaju osigurana prohodnost dišnih putova te spriječena aspiracija povraćanog sadržaja i zapadanja korijena jezika.

2. Spriječite tjelesne ozljede: Odmicanjem opasnih, oštrih predmeta iz okoline, postavljanjem jastuka ili drugog mekanog predmeta pod glavu ili među noge sprječavate ozljede glave i drugih dijelova tijela.

3. Ne pokušavajte stavljati predmete u usta: Stavljanje predmeta među zube u nadi da se spriječe ozljede jezika je pogrešna ideja. Takav postupak zbog grčenja mišića može uzrokovati suprotan učinak, pogodovati ozljedama jezika i zubi ili ugroziti prohodnost dišnih puteva.

4. Ne sputavajte mišićne kontrakcije: One se obično sputavaju u nadi da će se tako prekinuti epileptički napadaj, međutim to je potpuno pogrešno mišljenje koje jedino može pogodovati nastanku dodatnih ozljeda.

5. Svucite svu tijesnu odjeću i uklonite nakit: Tijesni odjevni predmeti, nakit oko vrata i odjeća koja okružuje osobu, a može se slučajno omotati oko vrata i otežati disanje vrlo su opasni. Osigurajte sve moguće preduvjete za uspostavu normalnog disanja.

6. Sve dok se osoba u potpunosti ne probudi, ne nudite lijekove ili piće: Prilikom dolaska k svijesti, osoba je zbunjena i dezorijentirana zbog čega nije sposobna kvalitetno gutati.

7. Mjerite vrijeme napadaja i na vrijeme pozovite hitnu pomoć: Većina generaliziranih epileptičkih napadaja ne traje duže od dvije minute dok epileptički status traje više od 30 minuta! Dakle, mjerite vrijeme napadaja, a traje li dulje od pet minuta ili se jedan napadaj nastavlja na drugi, brzo pozovite hitnu medicinsku pomoć. Upamtite da epileptički status predstavlja za život ugrožavajuće stanje!

8. Nakon napadaja, osobu nipošto ne ostavljajte samu!

Pročitajte i ovo:

Epilepsija i sport

Drivet sindrom – više od epilepsije

Iznenadna smrt u epilepsiji

Hitna medicinska stanja u odraslih

Literatura:
1. Stafstrom CE, Carmant L. 2015. Seizures and Epilepsy: An Overview for Neuroscientists. Cold Spring Harb Perspect Med. 5(6): 16.

Foto: Pexels


Newsletter