Što je alergijska reakcija?

Obiteljska medicina

Do alergijske reakcije dolazi tek nakon ponovnog susreta s alergenom, a glavnu ulogu ima histamin.

S pojmom alergija se svatko od nas upoznao, no koje je njezino pravo značenje te kako i zašto nastaje? Alergija znači „drukčije djelovati“, a opisuje neuobičajeno, drugačije reagiranje organizma u dodiru s tvarima. Alergijska reakcija označava neumjeren i nepovoljan imunološki odgovor organizma na imunološki podražaj odnosno na dodir s nekim alergenom koji se u obliku bolesti ispoljuje u ponovljenim susretima s tim alergenom. Specifični alergeni su brojni: hrana, piće, pelud, dlaka, lijekovi, cjepivo, životinjski otrovi, kozmetika, lateks i brojni drugi. Za nastanak alergijske reakcije nije kriv samo određeni alergen, već i sklonost pojedinca koja se često i nasljeđuje. Naime, ima li jedan od roditelja alergiju, rizik pojave alergije kod djece iznosi oko 50%, a boluju li oba roditelja, taj se rizik povećava i do 75%. Osim nasljednih čimbenika, važan čimbenik u razvoju alergija je i utjecaj okoline i stila života kao što su dugotrajna izloženost nekom alergenu, prisutnost infekcije ili različiti psihološki utjecaji (stres).

Pročitajte i: Peludna alergija

Proces senzibilizacije

Imunološka reakcija nastajanja alergije započinje ulaskom određenog alergena (antigena) u organizam. Nakon njegovog ulaska, prepoznaje ga imuno predočna stanica koja ima ulogu hvatanja alergena. Aktiviranjem biokemijskih reakcija dolazi do stvaranja specifičnih obrambenih molekula (protutijela) – imunoglobulina E (IgE). Osoba tada postaje senzibilizirana na određeni alergen, ali još uvijek ne pokazuje nikakve vidljive reakcije. Taj period stvaranja preosjetljivosti naziva se senzibilizacija. Do alergijske reakcije dolazi tek nakon ponovnog susreta s alergenom, a odvija se na površini bazofila u krvi ili mastocita razmještenih pod površinom kože, u nosu, očima, plućima i gastrointestinalnom sustavu. Vezanjem imunoglobulina E za površinu mastocita ili bazofila nastaju senzibilizirane stanice koje pomažu u izlučivanju upalnih posrednika – histamina, prostaglandina i leukotriena. Time započinje alergijska reakcija. Ona se može manifestirati odmah ili par sati nakon kontakta s određenim alergenom i pritom uzrokovati pojavu različitih simptoma. Koji će se simptomi pojaviti, ovisi o načinu ulaska alergena u organizam – preko kože, sluznice, probavnog ili respiratornog sustava.

Uloga histamina u alergijskoj reakciji

Histamin je bazični amin prisutan u većini tkiva. U velikim se koncentracijama nalazi u plućima i koži, a nešto je manje prisutan u probavnom sustavu. Histamin se stvara i u mastocitima i bazofilima tijekom stvaranja kompleksa alergen – IgE protutijelo. U imunološkom odgovoru sudjeluje u aktivnom obliku, vezan za specifične receptore. Vazodilatacijskim djelovanjem uzrokuje upalnu reakciju u tkivu što rezultira neugodnim simptomima kao što su svrbež, curenje iz nosa, crvenilo, suzenje očiju i brojnim drugim simptomima alergije. Otpuštanje histamina može uzrokovati i ozbiljnije posljedice poput kratkoće daha, niskog krvnog tlaka i otoka grla s djelomičnim ili potpunim suženjem dišnih putova. Histamin je glavni medijator alergijske reakcije, stoga se u liječenju alergija koriste antagonisti receptora histamina, antihistaminici. Blokiranjem receptora, antihistaminici inaktiviraju i sam histamin čime pomažu u prevenciji ili ublažavanju simptoma alergije. Za suzbijanje alergijskih simptoma uporabljuju se sistemski sami ili u kombinaciji s kortikosteroidima ili drugim specifičnim lijekovima.