Što ako ljubav zaboli?

Zdrav život

Osjećaj uzvraćene ljubavi, mnoštvo neobuzdanih leptirića u trbuhu, zaista je jedan od najljepših osjećaja u životu, a sve je to omogućeno hormonima. No, što se događa kada nam ljubav nije uzvraćena? Koliko je opasna ljubav koja boli i možemo li se doista razboljeti zbog ljubavnih problema?

Ljubezen in bolečina

Postoje mnoge vrste ljubavi, roditeljska, bratska, prijateljska, platonska, no najljepša je ipak ona partnerska. Kada smo sretno zaljubljeni, cijeli svijet nam izgleda ljepši, a vlastiti život jednostavniji i čarobniji. To nije nimalo iznenađujuće jer preko ljubavi upoznajemo sebe, svoje osjećaje i potrebe te se cijenimo upravo takvi kakvi jesmo. Osjećaj uzvraćene ljubavi, mnoštvo neobuzdanih leptirića u trbuhu, jedan je od najljepših osjećaja u životu, a sve to zahvaljujući hormonima. No, što se događa kada nam ljubav nije uzvraćena? Koliko je opasna ljubav koja boli i možemo li se doista razboljeti zbog ljubavnih problema?

Ljubav je uvjetovana hormonima

Svaka ljubav započinje privlačnošću jedne osobe prema drugoj potaknutom vizualnim podražajem, npr. simetrijom tijela ili proporcijama prsnog koša i bokova. Pojedina nas osoba može privući i bez vizualnog promatranja, osjetilom njuha – djelovanjem feromona. Feromoni su molekule egzokrinih žlijezda hormonskog podrijetla koje kroz olfaktorni (njušni) sustav ulaze u mozak i aktiviraju osjećaj požude. Tako zapravo počinjemo shvaćati da nam se druga osoba sviđa.

Nakon početne privlačnosti, određena mreža neurona počinje proizvoditi hormone ugode koji su zaslužni i za gubitak apetita i poremećaje spavanja. To je razlog zašto kod jake zaljubljenosti provodimo sate i sate razmišljajući o dotičnoj osobi bez potrebe za hranom ili spavanjem.

Sa zaljubljenošću se povezuju brojni hormoni:

  • feniletilamin, ključna molekula zaljubljivanja jer smanjuje aktivnost dijelova mozga povezanih s kritičkim rasuđivanjem, a povećava aktivnost dijelova povezanih s euforijom i osjećajem sretne zaljubljenosti; smanjuje potrebu za hranom i spavanjem
  • estrogen, ženski spolni hormon, izlučuje se u prvoj fazi zaljubljenosti i stvara želju za tjelesnim dodirom
  • testosteron, muški spolni hormon u manjoj količini prisutan i kod žena, ohrabruje i odvažuje za početno osvajanje partnera, a tijekom ljubavne veze regulira sposobnost uzbuđivanja i izvođenja snošaja
  • adrenalin, hormon stresa, zbog kojeg u prisutnosti privlačne osobe imamo više energije, srce nam brže kuca, pojačano se znojimo i borbeniji smo za njezino osvajanje
  • oksitocin koji se oslobađa tijekom grljenja, dodirivanja i spolnog zadovoljstva; zadržava osjećaj privlačnosti, užitka i želju za vezanjem kroz dulje vrijeme
  • vazopresin koji se otpušta nakon intimnog odnosa i osigurava intimnost u dugim vezama
ljubav veza sreca zaljubljenost par mladi iznenadenje
Foto: Pexels

Koliko će ljubavnih hormona organizam izlučivati, ovisi o genima. Što to znači? Sjetite se samo da postoje osobe koje se zaljubljuju više puta dnevno, ali i one koje se zaljubljuju rijetko ili nikada. Sve je to usađeno u genima. Gene mnogi okrivljuju i za završetak ljubavne priče zbog preranog gubitka ljubavi kod jedne osobe u vezi.

Ljubavna bol može loše utjecati na zdravlje

Postane li ljubav neuzvraćena, hormoni koji su stvarali osjećaj ugode i sreće sada ih zamjenjuju razočarenjem, patnjom i tugom. Dugotrajna tuga i bol nisu zanemarive jer mogu biti povezane s tjelesnim simptomima poput glavobolje, bolova u trbuhu i bolova u prsima.

Ljubavna patnja, prema mišljenju znanstvenika, može doista uzrokovati stvarnu bol, a takvo se stanje naziva “sindromom slomljenog srca”. Izgubljena ljubav, bilo zbog prekida, prijevare ili smrti voljene osobe, može uzrokovati jaku bol u prsima, otežano disanje i smanjenu sposobnost srca da tjera krv kroz krvotok, dakle simptome slične srčanom udaru.

Nadalje, svađa, bijes i nervoza u ljubavnim odnosima mogu uzrokovati stres. Dugotrajni stres je toliko snažan faktor da može uništiti živčane stanice u centru mozga odgovornom za ljubav. U tom slučaju, osoba postaje nesposobna voljeti odnosno ljubav postaje neuzvraćena. S druge strane, stres povećava rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, a jedan od najranijih simptoma je upravo bol u prsima.

Kada je osoba nesretno zaljubljena, aktivirana su područja mozga povezana s tugom, strahom i anksioznosti, a aktiviranje takvih područja mozga zamijećeno je i u ovisnika o cigaretama ili opijatima, u razdoblju apstinencijske krize kada im nikotin i opijati nisu dostupni.

Jeste li sada svjesni zašto je ljubav već od davnina smatrana tihom boli, patnjom ili jednim oblikom ludila?

Literatura:
1. Algoe S. B, Kurtz L. E and Grewen K. 2017. Oxytocin and Social Bonds: The Role of Oxytocin in Perceptions of Romantic Partners’ Bonding Behavior. Psychol Sci. 28(12): 1763–1772.

Foto: Pexels