fbpx

Štitnjača pod pritiskom modernog života

Obiteljska medicina

Imate li problema s konstantnom iscrpljenošću, pamćenjem, depresijom i bolovima u mišićima provjerite funkciju štitnjače. Možda je krivac njezin nepravilan rad.

U mjesecu svjesnosti o štitnjači govorimo o pritiscima suvremenog života koji utječu na njezino zdravlje te nastojimo povećati svijest o zdravlju štitne žlijezde i obavljanju preventivnih pregleda koji pomažu u ranom otkrivanju njezinih bolesti. Štitna žlijezda ili štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Nalikuje leptiru smještenom u donjoj polovici vrata, ispred dušnika i ispod grkljana. Ova tako mala žlijezda, mase samo tridesetak grama, ima veliki učinak na cijeli organizam, svakodnevno upravlja metabolizmom bjelančevina, ugljikohidrata i masti te utječe na funkciju svih organa. Stoga ju je važno čuvati.

Kako otkriti nepravilan rad štitnjače?

Poremećaj u radu štitnjače odražava se na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Problemi sa štitnjačom pojavljuju se u obliku povećanja štitnjače pa sve do opasnih tumora. Najčešći problemi povezani su s poremećajem sinteze njezinih hormona. Imate li problema s konstantnom iscrpljenošću, pamćenjem, depresijom i bolovima u mišićima, to može biti posljedica manjka hormona štitnjače i razvoja hipotireoze. Iako se hipotireoza javlja u gotovo 10% žena i 6% muškaraca starijih od 65 godina, danas zahvaća sve mlađe populacije. Usporeni metabolizam karakterističan za hipotireozu dovodi do hipotermije, bradikardije, opstipacije, poremećaja menstruacije, spontanih pobačaja ili neplodnosti. Takve osobe često se bore sa suhoćom i perutanjem kože, suhom, rijetkom i tankom kosom te natečenim kapcima i usporenim govorom.

Povećana razina tireoidnih hormona ubrzava metabolizam i uzrokuje potpuno suprotne znakove i simptome bolesti. Hipertireoza najčešće zahvaća žene od 25 do 50 godina. Karakteriziraju ju hipertermija, tahikardija, ubrzano lupanje srca, izbuljene oči i pojačano znojenje. Osobe imaju normalan ili pojačan apetit, ali konstantno mršave. Koža je topla i vlažna te se pojavljuje nesanica, učestalo pražnjenje crijeva, ispadanje kose, nervoza i razdražljivost.

Koliko se vole stres i štitnjača?

Stres je prirodan čimbenik koji svakodnevno pokreće naš organizam. Djeluje na nadbubrežnu žlijezdu i potiče lučenje hormona stresa, kortizola. Kortizol podiže arterijski krvni tlak te pojačano opskrbljuje sve stanice tijela kisikom i glukozom. Povećanjem kortizola povećava se i koncentracija hormona štitnjače u krvi. Oni pak ubrzavaju metabolizam i sagorijevanje glukoze uz pomoć kisika čime se stvara energija potrebna za cjelodnevne aktivnosti. Ovo je normalan fiziološki odgovor organizma na stres. Međutim, problem predstavlja današnji, užurbani stil života koji prisiljava štitnjaču i nadbubrežnu žlijezdu na stvaranje dodatne količine energije. Dugotrajna izloženost ovakvom tempu života može dovesti do tzv. stresnog izgaranja. Tijekom prolongiranog stresa izlučuje se znatno povećana količina kortizola. Time se aktivira njegovo negativno djelovanje na brojne fiziološke funkcije organizma. Javlja se depresija, anksioznost, osteoporoza i metabolički sindrom (visceralna debljina, rezistencija na inzulin, dislipidemija, poremećaj koagulacije). Osim posljedičnog djelovanja na rad štitnjače, djeluje i na druge organske sustave u tijelu, pogotovo na one koji nam predstavljaju slabe točke zbog ranijih oboljenja ili genetskih predispozicija.

Štitnjača je prvi organ koji se nalazi na udaru tijekom dugotrajnog, iscrpljujućeg djelovanja stresa. Izlaza ima, ali on uključuje promjenu stila života uključujući vraćanje štitnjače u stanje ravnoteže. Kako biste očuvali zdravlje štitnjače pokušajte izbaciti dugotrajni, prolongirani stres i naučite se kvalitetno nositi s njime. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna.

 


Newsletter