fbpx

Stigmatizacija HIV pozitivnih osoba otežava prevenciju širenja virusa

Žensko zdravlje

Kao i svake godine tako i ove, 1. prosinca, obilježavamo Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Time želimo pridonijeti podizanju svijesti o problemu HIV/AIDS-a, poticati napredak u prevenciji i liječenju te iskazati solidarnost i podršku oboljelima od te bolesti.

Kao i svake godine tako i ove, 1. prosinca, obilježavamo Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Time želimo pridonijeti podizanju svijesti o problemu HIV/AIDS-a, poticati napredak u prevenciji i liječenju te iskazati solidarnost i podršku oboljelima od te bolesti.

 

Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s niskom incidencijom HIV/AIDS-a. Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do listopada 2016. godine evidentirane su ukupno 1403 osobe s dijagnosticiranom HIV infekcijom od čega ih je 474 (34 %) oboljelo od AIDS-a. U istom su razdoblju od posljedica AIDS-a umrle 202 osobe. Do listopada 2016. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 77 novih slučajeva HIV infekcije i AIDS-a te se time nastavlja blagi porast njezine pojave.

 

AIDS je krajnji i najteži stadij HIV zaraze, odnosno skupina bolesti uzrokovanih teškim oštećenjem imunološkog sustava koje u oboljelog uzrokuje zaraze mikroorganizmima koje tijelo inače uspješno savladava. Stigmatizacija i diskriminacija vezane uz HIV/AIDS još su uvijek prisutne u društvu, a najčešće nastaju kao posljedica neznanja i nerazumijevanja bolesti te mitova o prijenosu virusa. S ciljem smanjenja diskriminacije i stigmatizacije takvih osoba, donosimo glavne značajke ove bolesti.

 

Što znači biti HIV pozitivan?

HIV spada u porodicu retrovirusa. Ulaskom u organizam virus napada specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica, T-limfocite koji na sebi imaju CD4 receptore (tzv. CD4 limfocite) te se u njima množi, uništava ih i postupno dovodi do slabljenja imuniteta. HIV pozitivna osoba je osoba kojoj je dijagnosticirana HIV-infekcija. U takvih je osoba u krvi prisutan virus tipa 1 (HIV-1) ili tipa 2 (HIV-2). No, važno je istaknuti da osoba koja je inficirana HIV-om ne mora ujedno bolovati od AIDS-a.

 

Može li se HIV prenijeti socijalnim kontaktom?

Postoje tri načina prijenosa HIV-a: nezaštićenim spolnim odnosom (oralni, vaginalni, analni) sa zaraženom osobom, izravnim unosom zaražene krvi u tijelo nezaražene osobe i vertikalnim prijenosom sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja. HIV se ne može prenijeti socijalnim kontaktom kao što je razgovaranje, rukovanje ili boravak u istoj prostoriji sa zaraženom osobom. HIV se ne može prenijeti ni preko predmeta koji nas okružuju (čaše, ručnici), kihanjem, kašljanjem ili zajedničkim korištenjem toaleta.

 

 

Kako mogu znati da sam inficiran s HIV-om?

Simptomi koji mogu upozoravati na HIV infekciju su nagli gubitak težine, suhi kašalj, ponavljajuća groznica, jako noćno znojenje, neobjašnjivi umor, otečene limfne žlijezde na vratu, ispod pazuha ili u preponama, proljev koji traje više od tjedan dana, bijele točke ili neobične ranice u ustima ili grlu, upala pluća, crvenkaste ili smećkaste mrlje na koži ili sluznici usta, gubitak pamćenja i depresija. No, veliki broj ljudi zaraženih HIV-om godinama nemaju nikakve simptome. Stoga je testiranje jedini način da saznate jeste li zaraženi HIV-om.

 

Gdje mogu obaviti testiranje na HIV?

U Hrvatskoj postoje Savjetovališta za HIV u sklopu zavoda za javno zdravstvo gdje možete anonimno i besplatno obaviti testiranje na HIV, ali i druge spolno prenosive bolesti. Savjetovalište pomaže i u informiranju, savjetovanju i edukaciji o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja, odgovornom spolnom ponašanju, smanjenju rizika od zaraze HIV-om i drugim spolno prenosivim bolestima. Svakome tko je bio u situaciji u kojoj se mogao zaraziti HIV-om, preporučuje se testiranje jer ono jedino omogućava ranu dijagnozu i uspješnije liječenje.

 

 


Newsletter