fbpx

Slana hrana nije hrana za djecu, već za hipertenziju

Zdrav život

Zašto djecu toliko jako privlači nezdrava hrana poput čipsa, kokica, čokolada i bombona? Zašto ih moramo moliti da jedu više voća i povrća bez prethodnog prosvjedovanja i plakanja?

slana hrana

Pokušavajući se uvjeriti u svoje stavove i mišljenja, odlučili smo s djecom različitog uzrasta napraviti jedan mali test. Pružili smo im mogućnost da izaberu što bi radije pojeli, grickalice ili jabuku, odnosno neko voće po vlastitom izboru. Što mislite da su djeca odabrala? Na žalost, ovu nezdraviju varijantu, slanu hranu.

Zašto djecu toliko jako privlači nezdrava slana hrana poput čipsa i kokica? Zašto ih moramo moliti da jedu više voća i povrća bez prethodnog prosvjedovanja i plakanja? Odgovor možemo pronaći u činjenici da djeca imaju općenito osjetljivije nepce nego odrasli. Određena hrana im stoga može imati čudan okus, miris ili teksturu. S druge strane, grickalice i ostala procesuirana slana hrana je prepuna aditiva i pojačivača okusa koji privlače dječje nepce, a ponekad i stvaraju ovisnost. Razlog se može pronaći i u navikama njihovih roditelja ili starije braće od kojih onda preuzimaju loše navike i ponašanje. Koji god razlog bio, potrebno se okrenuti na smanjenje unosa slane hrane. Zašto? Zbog prisutnosti “skrivene” soli može postati glavni razlog povišenja krvnog tlaka. Zaključno, prehrana s velikim unosom soli nije za djecu, već za hipertenziju!

Hipertenzijom u djece smatramo vrijednosti sistoličkog i/ili dijastoličkog tlaka većim od 95. percentile za dob, spol i tjelesnu visinu izmjerenih u tri odvojena mjerenja.

Koliko je situacija alarmantna?

Kuhinjska sol je esencijalni mineral potreban ljudskom organizmu zbog važne uloge koju ima u mnogim fiziološkim procesima. Tako je natrij, jedan od sastojaka kuhinjske soli, glavni regulator krvnog tlaka. Međutim, problem nastaje kada se unese količina soli koja znatno premašuje dnevni preporučeni unos.

Rezultati dosadašnjih istraživanja su pokazali da je učestalost hipertenzije sve veća u dječjoj dobi. U djece od 8 do 18 godina iznosi od 2 do 3,6 %, a u adolescenata od 18 godina oko 10 %. To su vrlo zabrinjavajući podaci jer se visoki krvni tlak u dječjoj dobi može nastaviti i u odrasloj dobi. Tada može utjecati na oštećenja pojedinih organa, prvenstveno srčano krvožilnih organa u smislu povećanja krvnog tlaka. Provedena istraživanja hranu s prekomjernim unosom soli povezuju i sa žgaravicom, želučanim ulkusom i karcinomom, osteoporozom, bolestima bubrega i moždanim udarom.

Ipak, potrebno je biti oprezan i naglasiti da u povišenju krvnog tlaka u dječjoj dobi kulminiraju i drugi rizični čimbenici. Preuhranjenost, prehrana s velikim unosom zasićenih masnih kiselina i šećera, sjedilački način života i pozitivna obiteljska anamneza su najčešći.

Foto: Pexels

Kako je ove čimbenike moguće ukloniti ili barem umanjiti, stručnjaci ukazuju na potrebu razvoja i primjenjivanja specifičnih preventivnih mjera na razini svakog pojedinca, ali i cijele društvene zajednice:

  • Uklanjanje rizičnih navika i ponašanja
  • Izbjegavanje kupovanja proizvoda sa skrivenim unosom soli: pekarskih proizvoda, lisnato tijesto, suhomesnatih proizvoda, “brze” hrane (pizza, hamburgeri, prženi krumpirići), grickalice (čips, štapići, kikiriki, kokice), gotovih umaka i juha te procesuirane smrznute hrane
  • Čitanje deklaracije i provjeravanje količine prisutne soli u proizvodu: djeci je za fiziološke potrebe organizma dovoljno oko 1 g soli dnevno
  • Samostalno pripremanje hrane umjesto kupovanja gotove dječje hrane poput kupovnih kašica, žitarica i keksi
  • Izbjegavanje ostavljanja nezdravih namirnica na dohvat djeci jer tako potiču djecu na stvaranje loših prehrambenih navika: djeca zapravo jedu ono što im se nađe na dohvat ruke
  • Povećavanje unosa voća i povrća te hrane bogate kalijem, mineralom odgovornim za izlučivanje natrija iz organizma: grah, grašak, kupus, špinat, rajčicu, orahe, banane, datulje, sok od naranče…
  • Začinjavanje hrane s bosiljkom, origanom, vlascem, mažuranom, majčinom dušicom ili metvicom umjesto sa soli
  • Izbjegavanje dosoljavanja hrane prilikom konzumiranja hrane
  • Upotrebljavanje zdravije i manje intenzivnije varijante soli – himalajsku sol
  • Reguliranje prekomjerne tjelesne težine povećanjem tjelesne aktivnosti i igrom na otvorenom

Također pročitajte: Možemo li smanjiti unos skrivene soli?

Literatura:
1. Jasna Đelmiš. 2010. Hipertenzija u djece i adolescenata. Medix, broj 87/88.
2. Herceg-Čavrak V, Tokić Pivac V. 2017. Primarna hipertenzija u djece i adolescenata. Acta Med Croatica, 71, 51-56.

Foto: Pixabay


Newsletter