fbpx

Slabi vam njuh? Isključite prisutnost Parkinsonove bolesti

Obiteljska medicina

Širok spektar ne-motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti obično je prisutan godinama prije razvoja motoričkih znakova. Takvi simptomi mogu znatno jače od motoričkih znakova narušiti kvalitetu života oboljele osobe. Sve su to dokazani podaci dugogodišnjih istraživanja zbog kojih ne-motoričke simptome treba shvatiti ozbiljno.

korona krizi

Naše znanje i razumijevanje Parkinsonove bolesti iz godine u godinu raste. Dobro su nam poznati njezini tipični simptomi poput tremora u mirovanju, teškoće započinjanja i usporenost izvođenja uobičajenih dnevnih aktivnosti, rigidnosti, hoda sitnim koracima ili smanjene ekspresije lica. Na tome možemo zahvaliti svim liječnicima i organizacijama koji povećavaju svijest o važnosti što ranijeg otkrivanja ove kronične progresivne neurodegenerativne bolesti. Sve ove simptome možemo svrstati u istu, motoričku skupinu. Što je s ostalim ne-motoričkim simptomima koji se razvijaju godinama, ali se prerijetko registriraju? Obrati li se pažnja i na njih, primjerice na oslabljeni njuh, postigli bi ogromno napredovanje u ranoj dijagnozi i kvaliteti liječenja.

Rana dijagnoza bolesti

Dijagnoza Parkinsonove bolesti se najčešće postavlja klinički na temelju prisutnosti dva od tri glavna simptoma: tremora, rigiditeta (pojačanog tonusa prilikom izvođenja pasivnih kretnji) i hipokineze (smanjenja pokreta). Osim tipične kliničke slike, koriste se i laboratorijski testovi te neuroradiološki programi poput CT i MR mozga. Međutim, oni ne potvrđuju dijagnozu bolesti, već se provode s ciljem isključivanja drugih bolesti. Jedan od kriterija postavljanja dijagnoze Parkinsonove bolesti je i “levadopa test” iako ga stručnjaci, zbog dosta lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza, ne smatraju uvijek pouzdanim.

Važnu ulogu u dijagnozi i daljnjem praćenju bolesti imaju i tzv. ocjenske ljestvice za procjenu Parkinsonove bolesti. Njihova se vrijednost očituje u učinkovitijoj procjeni stupnja težine bolesti, učinkovitosti terapije te predviđanju daljnjeg razvoja bolesti. Važno je naglasiti da se ljestvice ne usmjeravaju samo na praćenje motoričkih, već i svih ne-motoričkih simptoma. To nam pokazuje koliko je njihovo prepoznavanje bitno za održavanje zdravstvenog stanja oboljele osobe i poboljšanje kvalitete njezinog života.

Oslabljen njuh kao rani upozoravajući faktor

Širok spektar ne-motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti obično je prisutan godinama prije razvoja motoričkih znakova. Takvi simptomi mogu znatno jače od motoričkih znakova narušiti kvalitetu života oboljele osobe. Sve su to dokazani podaci dugogodišnjih istraživanja zbog kojih ne-motoričke simptome treba shvatiti ozbiljno. Među takvim su simptomima probavne i urinarne smetnje, poremećaji govora, depresija, anksioznost, demencija, halucinacije i smetnje spavanja. Jedan od češćih nemotoričkih znakova je i oslabljeni njuh ili hiposmija. Procjenjuje se da je prisutna u čak 70 do 90% oboljelih!

Oslabljeni njuh je najčešći senzorni poremećaj Parkinsonove bolesti. Očituje se kao nemogućnost osjeta mirisa ili otežano razlikovanje i određivanje vrste mirisa. Iznenađujuća je činjenica da se upravo oslabljeni njuh može javiti i godinama prije postavljanja dijagnoze Parkinsonove bolesti. Na žalost, prečesto ostaje neprepoznati kako od strane oboljele osobe, tako i od strane liječnika.

Činjenica da Parkinsonova bolest započinje ne-motoričkim simptomima potaknula je stručnjake na provođenje novih istraživanja. Ona su usmjerena na razvoj i otkriće biomarkera koji bi omogućili postavljanje dijagnoze bolesti u ranijim fazama bolesti, prije nastupa motoričkih simptoma. Jedan od takvih biljega mogao bi biti i poremećaj njuha.

Pročitajte i ovo:

Drhtanje ruku nije uvijek znak opće slabosti

Različite bolesti s istim simptomom – depresijom

Tako različiti uzroci, a stvaraju isti poremećaj – govorni

Gdje je nestala slina?

Ovu hranu i lijekove ne biste smjeli miješati

Literatura:
1. Doty RL. 2012. Olfaction in Parkinson’s disease and related disorders. Neurobiology of disease. 46(3): 527-552.
2. Vuletić V. 2019. Parkinsonova bolest – nove spoznaje. Medicus. 28(1): 27-32.
3. Stocchi F, Vacca L, Radicati FG. 2015. How to optimize the treatment of early stage Parkinson’s disease. Translational Neurodegeneration. 4(4):24.
4. Rodríguez-Violante M. et al. 2017. Spotlight on olfactory dysfunction in Parkinson’s disease. Dovepress. 7:33-41.

Foto: Pexels


Newsletter