fbpx

Sjedilački način života – bolna točka vratne kralježnice

Obiteljska medicina

Zbog modernog načina života, predugog sjedenja i rada u nepravilnim prisilnim položajima tijela, trpi sustav organa za kretanje, a najviše vratna kralježnica. Da se među kralješcima promjene uistinu događaju, najbolje pokazuje prisutna bol.

Građa čovjekovog organizma, a posebno sustava organa za kretanje je prilagođena za aktivan način života, za kretanje. Dugotrajno sjedenje ili zadržavanje u jednom položaju stoga ne može biti prirodno. Zašto onda većina nas živi pasivnim načinom života? Razloga je mnogo, opravdanih, ali i neopravdanih jer na većinu ipak možemo utjecati! Osnovni je razlog moderan način života uz predugo sjedenje i rad u nepravilnim prisilnim položajima tijela. Zbog toga trpi sustav organa za kretanje, a najviše vratna kralježnica. Da se među kralješcima promjene uistinu događaju, najbolje pokazuje prisutna bol.

Vratna kralježnica je najpokretljiviji dio kralježnice smješten između glave i slabo pokretnog prsnog dijela kralježnice. Sastavljena od sedam kralježaka međusobno povezanih intervertebralnim diskovima, obavlja višestruku ulogu. Čvrsta je potpora za glavu, omogućuje joj pokretljivost te predstavlja polazište i hvatište za brojne mišiće.

Bolni sindrom vratne kralježnice

Bolni sindrom vratne kralježnice je prema mišljenju stručnjaka glavni uzrok bolova u vratu u gotovo dvije trećine osoba srednje životne dobi. O kakvom se poremećaju radi? Bolni sindrom vratne kralježnice, poznat i kao bolni cervikalni sindrom je skup simptoma nastalih zbog degenerativnih promjena kralježnice. Degenerativne promjene su općenito specifične za mjesta najvećeg opterećenja kralježnice. Zbog svog položaja i građe, takvo je mjesto najčešće vratna kralježnica.

  • Bolovi se mogu širiti u razne smjerove, u područje glave (zatiljak i sljepoočnice), lopatice, ramena, ruke ili prednji i stražnji dio prsnog koša.
  • S boli mogu biti udruženi i drugi simptomi: ograničeni pokreti u vratu, napetost vratnih mišića, vrtoglavica, šum u ušima, glavobolja poput migrene, mučnina, povraćanje, smetnje vida te osjećaj utrnulosti i hladnoće u rukama.

Ono što stručnjake najviše zabrinjava jest dobna granica zahvaćena ovakvim promjenama. Naime, bolni sindrom vratne kralježnice više nije samo poremećaj osoba srednje životne dobi, nego i sve mlađih. Može započeti vrlo rano, već u tridesetim godinama života. Razlog je najčešće način života.

vratna kralježnica

Uzroci boli vratne kralježnice

Jedan od najčešćih modernih uzroka bolnog sindroma vratne kralježnice su fizička neaktivnost, dugotrajno sjedenje na poslu, višesatni rad za računalom, dugotrajna vožnja automobilom i nepravilno držanje tijela. Među ostalim uzrocima se pronalaze razne traumatske ozljede nastale nakon prometnih nesreća.

U takvim, prisilnim položajima, glava je nagnuta prema naprijed čime se napreže i opterećuje stražnja strana vrata. Često se može čuti da dolazi do “trošenja” kralježnice i do promjena u građi mekog dijela intervertebralnog diska. On posljedično dehidrira, a dehidracija narušava njegovu funkciju koja je izuzetno bitna. Djelujući kao amortizirajući jastučić, intervertebralni disk tijekom različitih kretnji rasterećuje pritiske na kralježnicu. Gubitkom takve funkcije započinju degenerativne promjene s ozbiljnim posljedicama, od nestabilnosti vratnog dijela pa sve do hernije diska.

Prevencija

Prevencija bolnog sindroma vratne kralježnice temelji se na promjeni oblika ponašanja. Prvenstveno, zahtijeva li posao dugotrajno sjedenje u uredu, vrlo je važno prilagoditi uvjete rada. Što to znači? Potrebno je pripaziti da visina stola odgovara visini laktova, visina monitora visini očiju, a prilikom sjedenja da kut trupa i natkoljenice ne bude manji od 90 stupnjeva.

Ograničava li posao tjelesnu aktivnost i prisiljava na svakodnevni sjedeći položaj, povremeno je potrebno prekinuti takav prisilni položaj. Bez obzira koliko ste zauzeti, uzmite nekoliko minuta vremena kako bi se protegnuli i razgibali tijelo te održali tonus oslabljenih mišića kralježnice. Obratite pažnju i na nepravilno držanje tijela! Ispravljajte ga sve dok vam pravilno držanje ne prijeđe u naviku. 

Ostatak dana pokušajte iskoristiti aktivno. Bavite se tjelovježbom ili opteretite organizam određenim aktivnostima, samo kako bi izbjegli ponovno sjedenje pred ekranom.

Na kraju, za prevenciju je važan kvalitetan i miran san, a on je neostvariv bez kvalitetnog kreveta, umjereno tvrdog, elastičnog ležaja i čvrstog, elastičnog jastuka.

Literatura:
1. Houra K et al. 2014. Prve hrvatske smjernice za dijagnostiku i liječenje bolnih stanja vratne i prsne kralježnice minimalno invazivnim postupcima. Liječ Vjesn. 136(9-10):245–252.

Foto: Pexels, Pixabay


Newsletter