fbpx

Širokim pojasevima “hranimo” metabolički sindrom

Obiteljska medicina

Zbog sve jače izražene pretilosti trbušnog tipa, prozivamo se “nacijom širokih pojaseva”. Prikupljeni podaci o takvoj pretilosti su doista zabrinjavajući! Ne poduzmemo li preventivne mjere, metabolički sindrom će biti vodeća pošast modernog doba.

hiperlipidemiju

Metabolički sindrom je kompleksan endokrinološki poremećaj. Svjetska ga zdravstvena organizacija definira kao stanje s povišenom razinom glukoze u krvi koju prate barem dodatna dva ili više kriterija: pretilost trbušnog tipa, dislipidemija i povišeni krvni tlak. Zbog sve jače izražene pretilosti trbušnog tipa, prozivamo se “nacijom širokih pojaseva”. Prikupljeni podaci o takvoj pretilosti su doista zabrinjavajući! Ne poduzmemo li preventivne mjere, metabolički sindrom će biti vodeća pošast modernog doba.

Metabolički sindrom

Susrećete li često pojam “pošast modernog doba”? Što se skriva iza tog pojma? Maligne bolesti? Srčani ili moždani udar? Ovisnosti? Ne, u pitanju je metabolički sindrom. Metabolički sindrom obuhvaća poremećaje u metabolizmu praćene točno određenim kliničkim znakovima. Klinički se manifestira povišenim krvnim tlakom, povišenim vrijednostima glukoze u krvi, smanjenom koncentracijom HDL-a i povišenom koncentracijom triglicerida u krvi. Prva posljedica metaboličkog sindroma je slabiji odgovor stanica na inzulin i razvoj inzulinske rezistencije. Kako šećer u tom slučaju ne može ući u stanice, povećava svoje razine u krvi. Posljedično raste i razina inzulina te se stvara začarani krug koji na kraju dovodi do dijabetesa tipa 2.

Posebno zabrinjavaju rezultati koji ukazuju na sve veću zastupljenost metaboličkog sindroma među mladima. S druge strane, ozbiljno prijeti i podatak da osobe s metaboličkim sindromom imaju dvostruko veće šanse oboljeti od bolesti srca i krvnih žila (ateroskleroze, angine pektoris, srčanog infarkta, moždanog udara i periferne vaskularne bolesti) te pet puta veće šanse od dijabetesa tipa 2. Također je dokazana i njegova značajna povezanost s mentalnim poremećajima poput depresije, anksioznosti i neuroze.

Nacija širokih pojaseva

Kako smo već naveli, glavni rizični čimbenik metaboličkog sindroma je adipozitet centralnog tipa gdje se mast nakuplja uglavnom oko struka. Naziva se i pretilost trbušnog tipa. Ovime ne želimo reći da osobe normalne tjelesne težine ne mogu oboljeti od metaboličkog sindroma. Međutim, procjenjuje se da one čine vrlo mali postotak oboljelih, oko 5%.

Pretilost trbušnog tipa je toliko izražena da je postala glavni kriterij za postavljanje dijagnoze metaboličkog sindroma. O pretilosti trbušnog tipa govorimo kada je opseg struka kod žena veći od 88 centimetara, a kod muškaraca veći od 102 centimetara. Osobe koje se bore s takvim oblikom pretilosti prepoznaju se po vrlo specifičnoj građi tijela – obliku jabuke.

metabolički sindrom

Prehrana je spas, ali i opterećenje

Glavni uzrok pretilosti trbušnog tipa je tjelesna neaktivnost i konzumiranje prekomjerne količine hrane. Prejedanjem se uz loše prehrambene navike u svakodnevnu prehranu unosi znatno više nezdravih ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća nego što je potrebno. Takva prehrana je opterećenje za organizam. Zašto? Postepeno povisuje vrijednosti triglicerida i smanjuje vrijednosti HDL-a, “dobrog” kolesterola što postepeno vodi u pretilost trbušnog tipa.

Kako bi se metabolički sindrom izliječio, nisu dovoljne samo “čarobne” tablete. Potrebno je potpuno promijeniti stil života koji će umanjiti rizične čimbenike za metabolički sindrom. Kako? Smanjenjem energetskog unosa hrane na 500 do 1000 kcal dnevno. Točnije, smanjenjem kalorijskog unosa ugljikohidrata i unosa zasićenih masnoća, a povećanjem unosa vlaknaste hrane, primjerice raznih vrsta voća, povrća, grahorica i žitarica. Pri tome moramo naglasiti da se unos ugljikohidrata i masti ne smije u potpunosti isključiti iz prehrane, već samo reducirati! Što se tiče bjelančevina, njihov se unos može povećati, ali samo ako su u pitanju bjelančevine iz soje, grahorica, ribe, piletine i orašastog voća. Bjelančevine životinjskog porijekla su kao i zasićene masnoće na manje poželjnoj listi.

Tek kada se promijeni stil života, a metaboličke abnormalnosti i dalje perzistiraju, liječenje se usmjerava na “čarobne” tablete – terapiju šećerne bolesti tip II i rizične čimbenike kardiovaskularnih bolesti.

Pročitajte i ovo:

Imamo li dovoljno vremena da si produžimo život?

Pretilost – izazov današnjice

Tijesto kao razlog debljanja

Preskakanje obroka deblja

5 pravila za brži gubitak tjelesne težine

Prehrana za uspješnu borbu s kolesterolom

Borba s kilogramima uz pomoć ljekovitih biljaka

Literatura:
1. Prašek M. 2004. Metabolički sindrom – osnovni principi liječenja. Medicus. 13(2): 95 – 102.
2. Hrvoj J, Slišković A M, Šimić I. 2015. Metabolički sindrom i tjelesna aktivnost. Hrvat. Športskomed. Vjesn. 30(1): 3-14.
3. Solak M. 2017. Metabolički sindrom – mit ili stvarnost u endokrinološkoj ordinaciji. Cardiologia Croatica.12(7-8): 331-335.

Foto: Pexels


Newsletter