fbpx

Samopregled vanjskih spolnih organa: Kada, kako i zašto?

Muško zdravlje, Žensko zdravlje

Iako je stanje u Hrvatskoj povoljno, spolno prenosive bolesti još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni problem. Razlog nije samo njihova velika raširenost, već i loše prepoznavanje simptoma te kasno dijagnosticiranje i liječenje bolesti. Upravo je to jedan od razloga provođenja samopregleda vanjskih spolnih organa.

Iako je stanje u Hrvatskoj povoljno, spolno prenosive bolesti još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni problem. Razlog nije samo njihova velika raširenost, već i loše prepoznavanje simptoma te kasno dijagnosticiranje i liječenje bolesti. Upravo je to jedan od razloga provođenja samopregleda vanjskih spolnih organa. Kao i samopregled dojke, i samopregled vanjskih spolnih organa bi trebao postati navika svakoga od nas bez obzira na spol. Naučite kada se i kako izvodi.

Kako izgleda samopregled?

Samopregled vanjskih spolnih organa trebala bi provoditi svaka spolno aktivna žena, ali i muškarac. Pažnja se pri tome posvećuje svakom dijelu vanjskog spolnog sustava: Venerinom brežuljku, velikim i malim usnama, erektivnom organu i predvorju rodnice žene te spolnom udu, testisima i mošnji muškarca. Odakle započeti samopregled?

Sa samopregledom ženskih spolnih organa krenite od Venerinog brežuljka prema dolje. Razmaknuvši stidne dlake pretražite područje kože. Kakve patološke promjene možete očekivati? Promatrajući kožu tog područja, obratite pažnju na bilo kakvu nejasnu kvržicu, ranicu, mjehurić ili bradavicu. Nakon toga razmaknite velike usne i provjerite postojanje istih promjena na naboru kože oko klitorisa. Pregled nastavite na vanjskim i unutarnjim stranama malih usana te oko ušća mokraćovoda i rodnice. Osjetite li svrbež oko rodnice, bol i pečenje prilikom mokrenja, bol u maloj zdjelici ili primijetite promijenjeni ili pojačani iscjedak iz rodnice te krvarenje između dviju menstruacija, vrijeme je da posjetite liječnika. Svi ovi simptomi mogu, ali ne moraju uvijek biti znak spolno prenosive bolesti. Primjerice, pojava mjehurića može upućivati na genitalni herpes, bradavice na HPV, a bolno mokrenje i pojačani iscjedak na gonoreju ili kandidijazu. Uklonite sumnju i zaštitite svoje reproduktivno zdravlje.

Samopregled muških spolnih organa se preporučuje započeti promatranjem ušća mokraćovoda na glaviću spolnog uda.

samopregled

Pregledom cijelog glavića uklonite sumnju na postojanje crvenila, kvržice, ranice, mjehurića ili bradavica. Samopregled nastavite cijelom dužinom spolnog uda do korijena uključujući i njegovu donju stranu. Razmaknite stidne dlake na korijenu uda i pregledajte kožu ispod njih. Zatim pregledajte svaki testis zasebno. Imajte na umu da je testis u normalnim uvjetima glatke površine i čvrst. Nježnim držanjem testisa između palca i kažiprsta pregledajte čitavu njegovu površinu obraćajući pažnju na bolnu oteklinu ili kvržicu. Zatim istodobno opipajte oba testisa i isključite postojanje asimetrije u njihovoj građi. Možete li birati vrijeme, testise pregledavajte u vrijeme kada je koža mošnje mekana i opuštena, primjerice nakon tuširanja. Na kraju pregledajte cijelu mošnju i pasjemenik koji se nalazi uz stražnji, gornji rub sjemenika.

Budite svjesni da znakovi – izraženije povećan ili smanjen testis, osjećaj težine ili prisutnost tekućine u mošnji, bol i pečenje pri mokrenju, iscjedak iz spolnog uda i bol u preponi ili donjem dijelu trbuha – mogu biti znakovi spolno prenosivih bolesti. Dodatno, samopregledom možete pomoći u ranom otkrivanju maligne bolesti – karcinoma testisa.

Koliko ga često provoditi?

Samopregled vanjskih spolnih organa trebalo bi provoditi redovito, minimalno jedanput mjesečno. Cilj redovitog samopregleda je upoznavanje s normalnom građom i izgledom vanjskih spolnih organa kako bi se mogle što ranije prepoznati promjene koje ukazuju na bolest.

Spolno prenosive bolesti se ne moraju prenijeti samo spolnim kontaktom, već i krvlju i dodirom. S druge strane, ako ste spolno aktivni, morate zapamtiti sljedeće: spolni odnos bez zaštite znači da ste odnos imali sa svim osobama s kojima ga je imao i vaš partner! Steknite naviku redovitih samopregleda i ginekoloških pregleda. Tako se brinete za svoje zdravlje, zdravlje partnera, ali i zdravlje treće osobe.

Pročitajte i ovo:

HIV i AIDS: Pričamo li o istoj bolesti?

HPV infekcije ne zaobilaze muškarce

Kada je pravo vrijeme za razgovor o seksualnosti?

Foto: Pexels, Pixabay


Newsletter