Samo jedna bolest može imati bezbroj problema

Obiteljska medicina

Svaka se osoba koja boluje od ove bolesti susreće sa specifičnim simptomima ovisno o mjestu zahvaćenosti i jakosti upale mijelinske ovojnice. Bez obzira na to, većini oboljelih je zajedničko jedno – znatno narušena kvaliteta života.

Razmislimo li koliko problema donosi samo jedna bolest, učinit ćemo sve da spriječimo vlastito obolijevanje. Možemo promijeniti način života i način prehrane, ali ne možemo promijeniti naše gene i ne možemo utjecati na promjenu genetskog materijala. Zbog toga su neke bolesti ipak jače od nas.

Multipla skleroza je kronična, demijelinizirajuća, upalna i imuno posredovana bolest središnjega živčanog sustava. Bolest je koja pogađa osobe mlađe životne dobi. O čemu se zapravo radi? Zbog još uvijek nepoznatih razloga dolazi do upale i propadanja mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica (aksona) u strukturama mozga ili kralješnične moždine. To mjesto potom zamjenjuju stvoreni demijelinizacijski ožiljci – skleroze. Pretpostavlja se da na razvoj ove bolesti ne utječe samo genetska predispozicija, već kombinacija gena, okoline i izloženosti virusima u djetinjstvu.

Multipla skleroza sa sobom vuče bezbroj poteškoća – upoznajte najčešće

Svaka se osoba koja boluje od ove bolesti susreće sa specifičnim simptomima ovisno o mjestu zahvaćenosti i jakosti upale mijelinske ovojnice produžetaka živčane stanice. Bez obzira na jačinu i kombinaciju prisutnih simptoma, većini oboljelih je zajedničko jedno – znatno narušena kvaliteta života.

Ova vrlo teška bolest pred svaku osobu stavlja bezbroj problema i izazova koji se moraju nadjačati:

*Nespecifičan umor, malaksalost i otežano funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima.

*Slabost u jednom ili više ekstremiteta koja je posebno izražena nakon fizičke aktivnosti.

*Subjektivne smetnje osjeta u obliku parestezije (mravinjanje, trnjenje, obamrlost), hiperpatije (povećane osjetljivosti na bolni podražaj) ili anestezije (gubitak bilo kakvog osjeta).

*Vrtoglavica i poremećaji ravnoteže koji se pojavljuju iznenada.

*Akutni ili kronični bolni sindrom (razni oblici glavobolja, bol u vratnom i lumbosakralnom dijelu kralježnice, bolni spazmi…) koji se može pojaviti bilo gdje u tijelu i  mijenjati lokalizaciju tijekom vremena. Vrlo često je bol potaknuta nizom psihosocijalnih faktora kao što su depresija, anksioznost i frustracija zbog svakodnevnih ograničenja.

zena molitva zelja briga depresija koncentracija

*Smetnje funkcije mokraćnog mjehura i debelog crijeva u obliku poremećaja kontrole mokrenja i stolice.

*Smanjenje oštrine vida uzrokovane neuritisom vidnog živca ili smanjena sposobnost raspoznavanja boja koji se javlja se na jednom ili oba oka.

*Ove smetnje su često udružene s dvoslikama kao posljedicom paralize određenog živca.

*Kognitivni poremećaji koji uključuju gubitak pamćenja, pažnje, smanjenu koncentraciju, slabiju obradu podataka te poteškoće u rješavanju kognitivnih zadataka.

*Depresija i drugi poremećaji raspoloženja.

*Seksualna disfunkcija prisutna kod osobe oba spola. Kod muškaraca se javljaju impotencija, gubitak seksualne želje, poremećaj genitalnog osjeta i ejakulacije dok se žene bore sa smanjenim libidom, genitalnom ukočenošću, smanjenim osjećajem orgazma te smanjenom vaginalnom sekrecijom.

Multipla skleroza ima negativan utjecaj na kvalitetu života – potrebno ju je maksimalno povećati

Multipla skleroza je bolest koja može imati bezbroj problema, a već ovi navedeni uvelike otežavaju kvalitetu bolesnikovog života. Zbog toga je liječenje važno usmjeriti na maksimalno povećanje njegove kvalitete.

Osim samog medikamentnog liječenja, bolesniku je potrebno pružiti i druge oblike pomoći – odvojiti više vremena za odmaranje i spavanje, omogućiti vježbanje i fizikalnu terapiju. Kako se prema istraživanjima multipla skleroza često povezuje s nižim unosom određenih nutrijenata s protuupalnim i antioksidativnim učinkom, liječenje je potrebno usmjeriti i na promjenu stila života s pravilnom prehranom bogatom vitaminima i antioksidansima.

Liječenjem se ne smije zanemariti niti jedna simptom, no na žalost, to nije uvijek tako. Primjećuje se kako su depresija i seksualna disfunkcija sve češće zapostavljani simptomi liječenja. Razloga za to nema jer postoje načini njihovog ublažavanja. Potrebno je potražiti dodatnu pomoć, priključiti se psihoterapiji ili raznim programima podrške kako bi se ostvario samo jedan cilj –  osigurao što funkcionalniji i kvalitetniji život.

Foto: Pexels, Pixabay