fbpx

Romantična ljubav i kako je opisuju psiholozi

Zdrav život

Kroz povijest, pojmom ljubavi su se bavili filozofi, umjetnici i književnici. U novije vrijeme, sve joj više pažnje pridaju i znanstvenici. Istraživanja se provode na području biologije, sociologije, antropologije, neuroznanosti, psihologije… Od tuda proizlazi mnoštvo definicija i teorija, posebice o romantičnoj ljubavi.

Ljubav. Bezbroj definicija, bezbroj teorija, a i dalje jedan od najsloženijih fenomena. Romantična, roditeljska, prijateljska, univerzalna! Antropolozi još nisu pronašli zajednicu u kojoj ne postoji neki oblik ljubavi. Ljubav je jedna od najkompleksnijih emocija jer istovremeno može sadržavati osnovne emocije poput sreće, tuge, ljutnje i straha te složene poput ljubomore.

Kroz povijest, pojmom ljubavi su se bavili filozofi, umjetnici i književnici. U novije vrijeme, sve joj više pažnje pridaju i znanstvenici. Istraživanja se provode na području biologije, sociologije, antropologije, neuroznanosti, psihologije… Od tuda proizlazi mnoštvo definicija i teorija, posebice o romantičnoj ljubavi.

Romantična ljubav

Objašnjenja romantične ljubavi najčešće uključuju podjelu na strastvenu ljubav odnosno zaljubljenost i partnersku ljubav. Glavna razlika između ova dva oblika ljubavi je u intenzitetu i fiziološkoj osnovi. Zaljubljenost uključuje intenzivnu čežnju za drugom osobom i fiziološke senzacije poput lupanja srca, poremećaja spavanja, manjka apetita, poteškoća s koncentracijom i slično. S druge strane, partnerska ljubav ili tzv. prava ljubav ne uključuje intenzivne emocije i fiziološku pobuđenost, već osjećaje duboke povezanosti, intimnosti i privrženosti.

Ljubav i neuroznanost

Ljubav je sve češće predmet proučavanja neuroznanstvenih istraživanja. Koriste se moderne tehnologije bilježenja aktivnosti moždanih područja poput funkcionalne magnetske rezonancije. Skupina engleskih znanstvenika je došla do zaključka da su kod zaljubljenosti aktivna područja mozga povezana s nagradom i euforijom dok je slabija aktivnost zabilježena u područjima zaduženim za kritičko mišljenje. To objašnjava fenomen da u stanju zaljubljenosti vidimo drugu osobu kroz „ružičaste naočale“. Drugim riječima, osobu idealiziramo, a eventualne mane nam se ne čine tako strašne. Neka istraživanja pokazuju da ova faza intenzivne zaljubljenosti može trajati od 18 mjeseci do 3 godine.

ljubav

4 efekta zaljubljenosti

Neki su znanstvenici utvrdili 4 efekta koja su potrebna da bismo se zaljubili u drugu osobu.

Efekt blizine – ima nešto u onome: „Daleko od očiju, daleko od srca.“ Pokazalo se da ćemo najlakše zavoljeti osobu s kojom smo često u interakciji.

Efekt sličnosti – ispada da ne vrijedi ona: „Suprotnosti se privlače.“ Istraživanja pokazuju da se najčešće zaljubljuju osobe sa sličnim vrijednostima, osobinama ličnosti i interesima. Također, češće se zaljubljuju osobe sličnih sociodemografskih obilježja poput dobi, socioekonomskog statusa, stupnja obrazovanja ili kulture.

Efekt uzajamnog sviđanja – vrlo jednostavno. Veća je vjerojatnost da ćemo se zaljubiti u nekoga tko nam uzvraća naklonost i ljubav.

Efekt fizičke privlačnosti – koliko god želimo misliti da u ljubavi izgled nije važan, istraživanja pokazuju da je za zaljubljivanje nužna fizička privlačnost. Stereotip „lijepo je dobro“ vrlo je čest u stjecanju prvog dojma o drugoj osobi. Drugim riječima, ako je netko fizički atraktivan odmah zaključujemo da ima i druge pozitivne osobine poput inteligencije, društvenosti i dobrote.

Stavovi o ljubavi

Naše poimanje ljubavi oblikuje se od malih nogu. Na naš stav prema romantičnoj ljubavi utječu razni čimbenici poput roditeljske privrženosti, iskustva u bliskim odnosima, obrazovanja, kulture u kojoj živimo i medija kojima smo izloženi.

Jedno je zanimljivo istraživanje pokazalo da osobe koje preferiraju gledati trilere imaju realističnije stavove o ljubavi u odnosu na osobe koje preferiraju filmove romantične tematike. Sve u svemu, unatoč snažnom utjecaju medija, pokazalo se da stavove o ljubavi u najvećoj mjeri oblikujemo s obzirom na osobna iskustva i kvalitetu odnosa s bližnjima.

Bilo u znanosti, bilo u svakodnevnom životu, o ljubavi će se uvijek pričati.

Pročitajte i ovo:

Samopoštovanje. Jedna zeznuta stvar.

Zašto je traženje pomoći još uvijek tabu tema?

Dozvoljavate li djetetu da skače po krevetu?

Pustite ih da vjeruju u Djeda Božićnjaka

Prihvatite najveći izazov ikad – potaknite djecu na čitanje

Literatura:
1. Bartolac, A. (2012). Za mene ljubav je…: Analiza studentskih stavova i doživljaja romantične ljubavi. Društvena istraživanja, 1(115), 159-180.
2. Bakota, M. (2018). Filmovi koje studenti gledaju i njihov stav o ljubavi. Završni rad. Sveučilište u Zadru.
3. Sakač, L. (2019). Filozofski pregled teorija ljubavi. Završni rad. Sveučilište u Rijeci Antolović, A. (2015). Što psihologija kaže o ljubavi? Portal „Istraži me“ http://www.istrazime.com/socijalna-psihologija/sto-psihologija-kaze-o-ljubavi/

Foto: Pexels


Newsletter