fbpx

Redovito četkajte zube – imat ćete zdravije srce

Zdrav život

Četkate li zube redovito, imat ćete zdravije srce – vjerujete li u ovu tvrdnju? Može li se higijenom usne šupljine djelovati preventivno na udaljeni i potpuno drugačiji organ? Djeluje li vam ova tvrdnja preidealno da bi bila točna?

Četkate li zube redovito, imat ćete zdravije srce – vjerujete li u ovu tvrdnju? Može li se higijenom usne šupljine djelovati preventivno na udaljeni i potpuno drugačiji organ? Djeluje li vam ova tvrdnja preidealno da bi bila točna? Vjerujemo li dosadašnjim istraživanjima, ona je doista istinita! Redovito četkajte zube jer tako sprječavate razvoj oralnih žarišta koja potom mogu oštetiti bilo koji organ u tijelu. Najčešće je to upravo srce.

Oralna žarišta

Oralna žarišta ili fokusi su lokalizirane kronične infekcije u području usne šupljine iz kojih se oralna infekcija može proširiti dalje po tijelu. Potrebno ih je shvaćati vrlo ozbiljno jer mogu stvoriti velike zdravstvene probleme. O kakvim se oralnim žarištima najčešće radi? Neugodno smo se iznenadili kada smo, proučavajući dostupna istraživanja, shvatili da popis zapravo i nije kratak kako smo mislili. Probleme mogu stvarati:

  • stomatitis – upala oralne sluznice
  • parodontitis – upala parodonta kojeg čine periodontalni ligament, gingiva, cement i alveolarne kosti
  • impaktiran zub – zub koji ne može niknuti zbog mehaničke zapreke koju može stvarati drugi zub, nedostatak slobodnog mjesta, koštana izbočina i slično
  • periapikalne lezije – kronične promjene u tkivima oko korijena zuba
  • zaostali kariozno destruirani korjenovi ili dijelovi zuba
  • strana tijela u oralnom tkivu poput stomatološkog materijala i instrumenata, neizniklog inficiranog zuba, parodontalnih đepova, tonzilitisa…

Najveći problem nastaje kada se takva žarišta aktiviraju. To se primjerice događa prilikom pada imuniteta, traumatiziranja zuba žvakanjem, poremećaja cirkulacije oko žarišta ili alergizacije organizma štetnim sastojcima bakterija. U tom slučaju, mikroorganizmi (npr. streptokoki, parodontne anaerobne bakterije…) ili njihovi toksini mogu slobodno prodrijeti u krvotok i napadati bilo koji drugi organ dovodeći do razvoja bolesti.

četkajte zube

Navest ćemo tipičan primjer. Do prodora mikroorganizama duboko u zub sve do zubnog živca može dovesti karijes, jedna od najčešćih oralnih bolesti, prilikom postepenog razaranja zuba. Ne sanira li se nastala šteta na vrijeme, infekcija se korijenskim kanalom nastavlja širiti i dalje. Naseljava alveolarne kosti u području oko vrha korijena zuba gdje nastaje periapikalni upalni proces, a potom i udaljene organe.

Četkajte zube za što zdravije srce

Da bi i zubi mogli biti uzročnici raznih udaljenih sistemskih bolesti, nagađa se već nekoliko godina. Stručnjaci smatraju da oralna žarišta u određenim uvjetima mogu stvoriti patološke promjene u krvožilnom, lokomotornom i kožnom sustavu te na bubrezima, mozgu i oku. S oralnim žarištima se tako najčešće povezuju reumatoidni artritis, artroze, lumbago, akne, urtikarija, atopijski dermatitis, dermatitis herpetiformis, upalna kožna reakcija poznata kao eritema exudativum multiforme, glomerulonefritis, pijelitis, cistitis, neuralgije, iritis, episkleritis i korioiditis. Istraživanja su pronašla oralne streptokokne bakterije i u krvnim ugrušcima osoba koje su doživjele akutni ishemijski moždani udar.

Posebno su osjetljivi prethodno oštećeni ili bolesni organi, primjerice oštećeni srčani zalisci na kojima se može razviti po život ugrožavajuća upala, bakterijski endokarditis. Visoki rizik od razvoja bakterijskog endokarditisa imaju i osobe s ugrađenim umjetnim zaliscima te osobe s već preboljenim bakterijskim endokarditisom. S lošom oralnom higijenom raste rizik i od drugih bolesti srca i krvnih žila – miokarditisa, ateroskleroze, tahikardije, palpitacija i hipertenzije.

Redovita oralna higijena mogla bi imati veliki značaj u zaštiti kardiovaskularnog zdravlja. Vjerujemo li istraživanjima, pranje zubi tri ili više puta dnevno moglo bi smanjiti rizik od vrlo teškog oblika aritmije, atrijske fibrilacije, za 10%, a od zatajenja srca za čak 12%.

Pročitajte i ovo:

Odakle dolazi taj neugodan zadah?

A kada je na redu intradentalna higijena?

Vitamini i minerali važni za zdravlje zubi i usne šupljine

Posvećujete li dovoljno pažnje svojim zubima?

Kad srce zaboli

Srčani arest i srčani udar nisu iste bolesti – razlikujete li ih?

Literatura:
1. Sanz M. et al. 2020. Periodontitis and Cardiovascular Diseases. Consensus Report. Glob Heart. 15(1): 1.
2. Ziebolz D. et al. 2020. Lack in Periodontal Care of Patients Suffering from Severe Heart Diseases—Results after 12 Months Follow-Up. J Clin Med. 9(2): 352.
3. Czesnikiewicz-Guzik M. et al. 2019. Causal association between periodontitis and hypertension: evidence from Mendelian randomization and a randomized controlled trial of non-surgical periodontal therapy. Eur Heart J. 40(42): 3459–3470.
4. Patrakka O. et al. 2019. Oral Bacterial Signatures in Cerebral Thrombi of Patients With Acute Ischemic Stroke Treated With Thrombectomy. JAHA. 8(11):

Foto: Pexels


Newsletter