Razvoj govora i jezične sposobnosti djeteta

Roditelji i djeca

Postepeno s tjelesnim razvojem djeteta razvija se i govor. Započinje izgovaranjem samoglasnika, jednostavnih slogova i riječi dok su prve disgramatične rečenice karakteristične za drugu godinu djetetovog života.

Govor je prirodna sposobnost djeteta da se sporazumijeva, šalje i vraća misli ili poruke pomoću artikuliranih glasova. Govorne vještine potiču se u razgovoru djeteta s drugom djecom i odraslima, korištenjem riječi za omiljene igračke i aktivnosti, pjevanjem, recitiranjem i brojalicama. Za razliku od govora, jezik je apstraktan sustav znakova i normi kojima se ti znakovi kombiniraju. Istraživanja su pokazala da se artikulacija i sustav glasova u jeziku najintenzivnije uče u razdoblju od rođenja do sedme godine života. To je razdoblje najpogodnije za usvajanje intonacije i glasovne strukture jezika. Nakon tog razdoblja dolazi do automatizacije glasovnih navika. Znanstvenici su dokazali postojanje čvrste veze između razvoja jezika i intelektualnog razvoja. Stoga je jezik od iznimne važnosti u procesu učenja.

Specifičnosti razvoja govora

Dijete prve glasovne pojave iskazuje u obliku krikova i gukanja. Razvoj govora započinje prvo produkcijom samoglasnika, kasnije suglasnika te njihovim postupnim spajanjem i povezivanjem. S osam mjeseci dijete najčešće tvori jasne slogove bez povezivanja sa značenjem (“ma-ma”). Do kraja prve godine života dijete povezuje ono što čuje s određenim pojmom, a slogove može povezati uz određeno značenje. Između desetog i petnaestog mjeseca pojavljuje se prva artikulirana riječ, a to je riječ „mama“. Ona u početku označava sve pojmove, a nakon učenja novih riječi, odnosi se samo na osobu. Prve nepotpune, disgramatične rečenice javljaju se oko druge godine. Od druge do treće godine razvoj i razumijevanje govora obuhvaća ne samo imenovanje predmeta i osoba nego i složenije pojmove kao što su “sad”, “uskoro” ili “poslije”. U predškolsko doba, upotreba govora može biti egocentrična pa djeca često govore sama sa sobom upotrebljavajući posebne riječi. U to doba većina djece svlada osnove materinskog jezika i koriste sve vrste rečenica kao i odrasli. Dijete polaskom u školu stječe novo govorno iskustvo. Najčešće u potpunosti usvoji artikulaciju, ali zbog ispadanja prednjih zuba može imati “nečistoće” u izgovoru. Dijete usvaja gramatička pravila, ali još uvijek može griješiti u padežu i broju.

dijete razvoj govor

Važnost govora za djetetov razvoj

Jezik predstavlja sredstvo komunikacije koje dijete mora naučiti. Razvojem govora, dijete razvije i sposobnost komunikacije. Komunikacija otkriva djetetu različite načine promatranja stvarnosti i pomaže mu u izgradnji realne slike o sebi i svojoj okolini. Komunikacija socijalizira dijete i pomaže mu da postane svjesno svoje individualnosti. Komunicirajući, dijete izražava svoje misli i osjećaje, emocionalno sazrijeva i upoznaje svijet. Način komuniciranja djeteta je pokazatelj njegovih intelektualnih sposobnosti, stupnja socijalizacije i emocionalnog sazrijevanja.

Dijete mora naučiti aktivno sudjelovati u komunikacijskom procesu. U tome bitnu ulogu imaju roditelji, odgajatelji i učitelji koji rade s djecom. Kako bi ga motivirali na govor, najbolje je uspostaviti verbalnu komunikaciju o interesantnim temama. Dijete se u govoru ne smije sputavati, već se treba u svim situacijama poticati na verbalizaciju. S djetetom je potrebno razgovarati na isti način kao i s odraslima koristeći kompleksne rečenice, a izbjegavajući tepanje i jednostavne riječi. Tako se pozitivno djeluje na kognitivni razvoj djeteta. Dijete je potrebno poticati na razvoj sposobnosti služenja svim jezičnim sredstvima u komunikaciji i prilagođavanja različitim komunikacijskim situacijama u životu.