Različite bolesti s istim simptomom – depresijom

Obiteljska medicina

Depresija se ne javlja samo u obliku depresivnog poremećaja, već je sve više udružena sa somatskim bolestima u kojima je nedovoljno i često prekasno prepoznata. Prisutna je kao simptom endokrinih, kardiovaskularnih i neuroloških poremećaja te uznapredovalih stanja kroničnih i malignih bolesti. Osim što navedene bolesti uzrokuju depresiju, i depresija može pogodovati razvoju drugih bolesti stvarajući negativan utjecaj na tijek i prognozu somatske bolesti i smanjujući kvalitetu života oboljele osobe.

Depresija je sve veći zdravstveni problem današnjice i uzrok visoke stope suicida. Zašto? Depresija se ne javlja samo u obliku depresivnog poremećaja. Različite bolesti somatskog podrijetla sve su više udružene s depresijom u kojima je i često prekasno prepoznata. Prisutna je kao simptom endokrinih, kardiovaskularnih i neuroloških poremećaja te uznapredovalih stanja kroničnih i malignih bolesti. Osim što navedene bolesti uzrokuju depresiju, i depresija može pogodovati razvoju drugih bolesti. Time negativno utječe na tijek i prognozu somatske bolesti te smanjuje kvalitetu života oboljele osobe.

Šećerna bolest

U osoba oboljelih od šećerne bolesti, depresija je najčešće posljedica dugogodišnje nekontrolirane ili nepravilno liječene šećerne bolesti te njezinih komplikacija. Veći rizik od razvoja depresije maju osobe oboljele od dijabetesa tipa 2 koji se obično javlja u odrasloj dobi. Među rizičnim faktorima spominju se i ženski spol, samački život, nedovoljna socijalna podrška i stres kojeg uzrokuje sama dijagnoza bolesti. Negativni utjecaj šećerne bolesti na razvoj depresije već je dugo poznat. Manje je poznato da i depresija pogoršava kontrolu normalne koncentracije šećera u krvi. Kod takvih je osoba stoga potrebna češća kontrola šećera u krvi.

Celijakija

Celijakija ili glutenska enteropatija je autoimuni poremećaj povezan s negativnim reakcijama na konzumaciju glutena. Posljedica su probavne smetnje kao što su izrazita nadutost, obilne stolice i proljev, gubitak apetita i tjelesne mase. U određenom se broju oboljelih osoba mogu javiti sasvim neki drugi simptomi van probavnog sustava koji otežavaju dijagnozu bolesti. Osobe koje ovu bolest ne drže pod kontrolom, osjećaju se bespomoćno, pod većim su utjecajem stresa te su sklonije depresiji i anksioznosti. Jedini lijek za ublažavanje svih simptoma celijakije je pridržavanje plana prehrane bez glutena odnosno stroga bezglutenska prehrana. Dosad provedena istraživanja su već potvrdila da je pridržavanje plana prehrane bez glutena povezano sa smanjenim stresom, smanjenim simptomima depresije i općenito boljim emocionalnim zdravljem.

Psorijaza

Ova kronična dermatološka bolest ima snažan utjecaj na cjelokupno zdravstveno stanje bolesnika pa tako i na njegov psihološki status. Psorijaza je zbog vidljivih simptoma i lošeg vanjskog izgleda uzrok stresa, straha od negativnih reakcija okoline, smanjenog samopouzdanja i samopoštovanja te narušene slike o sebi. Dugotrajna prisutnost ovih znakova smanjuje uspjeh liječenja ove bolesti te na kraju dovodi do depresije.

Epilepsija

Stručnjaci procjenjuju da se u oko 50% osoba koje boluju od epilepsije, razvija i depresija. Ne samo da su osobe oboljele od epilepsije pod povećanim rizikom za razvoj depresije, nego i depresivni bolesnici imaju četiri do sedam puta viši rizik za razvoj epilepsije. Depresivne epizode, anksiozna stanja i nesanica utječu na pojavu učestalijih epileptičnih napadaja.

Moždani udar

Depresija je vrlo česti zdravstveni problem osoba preživjelih od moždanog udara, a kao razlog se navode velike promjene u osobnom životu oboljele osobe. To su najčešće invalidnost, gubitak samostalnosti, gubitak radnog mjesta, ali i mnogi drugi problemi. Depresija, koja se obično javlja tri do šest mjeseci nakon moždanog udara, ovisi o lokalizaciji, veličini i intenzitetu moždanog udara. Opasna je i zahtijeva liječenje jer otežava oporavak od bolesti s posebnim naglaskom na oporavak kognitivnih funkcija te povećava rizik od smrtnog ishoda bolesti.

različite bolesti

Osim što osobe s moždanim udarom imaju povećani rizik za razvoj depresije, oboljeli od depresije imaju čak dva puta veći rizik za razvoj moždanog udara.

Infarkt miokarda

Psihološki stres, depresija i negativne emocije mogu biti okidač za nastanak akutnih koronarnih poremećaja kao što su ishemija miokarda, akutni koronarni sindrom (akutni infarkt miokard i nestabilna angina pektoris), kardijalne aritmije ili iznenadna smrt. S druge strane, osobe preboljele od akutnog infarkta miokarda već unutar mjesec dana pokazuju rizik obolijevanja od depresije. Gubitak energije i apetita, negativno raspoloženje i osjećaj bezvrijednosti su samo neki simptomi koji upozoravaju na depresivno stanje i otežavaju oporavak od bolesti.

Alzheimerova bolest

Depresija je najčešći nekognitivni simptom Alzheimerove bolesti, a vrlo često i prethodi samom početku bolesti. Stručnjaci smatraju da su osobe koje boluju od depresije podložnije nastanku ove bolesti te da je taj rizik oko 2,5 puta veći nego u nedepresivnih osoba dok pojava depresije prije 60. godine života povećava taj rizik za čak četiri puta. Pojava depresije se povezuje s biokemijskim i anatomskim promjenama u mozgu te genetskim poremećajima.

Parkinsonova bolest

Depresija i Parkinsonova bolest su također obostrano povezane. Bolesnici s Parkinsonovom bolešću imaju veći rizik za razvoj depresije, ali i depresivni bolesnici imaju oko 2,4 puta veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti. Smatra se da depresija nije posljedica samo stresa i invalidnosti, već i neurodegenerativnih procesa same bolesti.

Maligne bolesti

Maligne bolesti su posebna skupina bolesti udruženih s depresijom kojoj su posebno podložne osobe s uznapredovalim stadijima maligne bolesti. Često se viđa kod žena s ginekološkim karcinomima, osoba oboljelih od karcinoma pluća, želuca, crijeva i gušterače te karcinoma glave i vrata.  S obzirom na činjenicu da bolest i sam tijek liječenja pridonose gubitku mnogih vitalnih funkcija, pojava depresije ni nije iznenađujuća. Neizvjesnost u mogućnost izlječenja, metastatske promjene i agresivni oblici liječenja dodatno pogoršavaju razinu psihičkog funkcioniranja.

Foto: Pexels