fbpx

Raynaudov sindrom na udaru zime

Obiteljska medicina

Dok su spazam (suženje) krvnih žila i smanjena opskrba krvlju prstiju ruku i stopala u zimskim mjesecima prirodan fiziološki odgovor na niske temperature pomoću kojeg organizam zadržava toplinu, kod Raynaudovog sindroma određeni, najčešće periferni dijelovi tijela intenzivno reagiraju čak i na najmanje sniženje temperature i predstavljaju bolest.

Svako godišnje doba ima specifično djelovanje na ljudski organizam. Zima je u tome ipak najopasnija. Niske temperature s vjetrom, mrazom i vlažnim zrakom vrlo intenzivno opterećuje kožu. Posljedice dužeg izlaganja hladnoći najprije se primjećuju na perifernim dijelovima tijela u obliku osjećaja hladnoće, drhtavice, crvene boje kože, svrbeža, pečenja, prolazne boli ili prolaznog gubitka osjeta. Kada su ti simptomi blagi i prolazni, ne predstavljaju alarm, no prekomjerna reakcija vaskulature okrajina na hladnoću svakako predstavlja jer može biti znak nastanka ozeblina ili pothlađenosti cijelog organizma. U našem slučaju nije riječ o tome, već o ozbiljnijem stanju nazvanom Raynaudov sindrom

Što hladnoća znači za tijelo, znaju osobe koje pate od Raynaudova sindroma 

Dok su spazam (suženje) krvnih žila i smanjena opskrba krvlju prstiju ruku i stopala u zimskim mjesecima prirodan fiziološki odgovor na niske temperature pomoću kojeg organizam zadržava toplinu, kod Raynaudovog sindroma određeni, najčešće periferni dijelovi tijela intenzivno reagiraju, čak i na najmanje sniženje temperature i predstavljaju bolest.

Raynaudov sindrom je stanje koje je zbog vazospazma malih arterija u perifernim dijelovima tijela praćeno skupinom simptoma koji ovise o učestalosti, trajanju i jačini spazma krvnih žila.

Klinička slika obuhvaća:  

  • iznenadan osjećaj hladnoće u prstima ruku ili nogu, ukočenost, svrbež, pečenje ili osjećaj bockanja
  • promjene boje kože: bljedoću kod izlaganja tijela hladnoći i kod vazokonstrikcije, cijanotičnu plavkastu boju kože zbog deoksigenacije venske krvi te crvenu boju koja je rezultat hiperemije odnosno posljedične reakcije prekomjernog širenja krvnih žila i dotoka krvi
  • kod dugotrajnijih i čestih spazama koža na prstima ruku ili nogu može trajno postati glatka, sjajna i tvrda s gubitkom potkožnoga tkiva i pojavom malih bolnih ulceracija na vršcima prstiju koje, u težim slučajevima, mogu prijeći u gangrenu

Bolesnici s Raynaudovim sindromom najčešće sami zamjećuju da su im ruke i noge uvijek hladne te da okrajine pri izlaganju niskim temperaturama mijenjaju boju. Na zahvaćenim dijelovima, jednom prstu ili dijelovima više prstiju ruku i nogu, jasno su vidljivi dijelovi crvene i blijede kože poput krpica. Iako su promjene većinom bezbolne, ponekad se mogu osjetiti trnci i zatezanje u prstima, a u fazi zagrijavanja osjećaj neugodne vrućine. 

raynaudov fenomen

Do vazospazma može doći i u krvožilnom sustavu nosa, brade, uški, jezika pa čak i dojke i bradavice. Kada su Raynaudovim sindromom zahvaćene dojke, promjene su intenzivnije:

  • žareća, probadajuća i pulsirajuća bol prisutna je kada su dojke izložene nižim temperaturama 
  • promjene boje bradavica tijekom dojenja: između hranjenja bradavice pobijele, a zatim postanu ljubičaste

Raynaudov sindrom može uzrokovati sve što podražuje simpatički živčani sustav

Kada govorimo o primarnom Raynaudovom sindromu, poremećaj se javlja izolirano i nije povezan s drugim medicinskim tegobama dok je sekundarni Raynaudov sindrom pridružen drugim bolestima: sklerodermiji, reumatoidnom artritisu, aterosklerozi, poremećaju u živčanom sustavu, smanjenoj aktivnosti štitnjače ili reakciji na određene lijekove. U pravilu, ovaj sindrom može uzrokovati sve što podražuje simpatički živčani sustav. Okidač nastanka su najčešće izlaganje hladnoći i emocionalni stres. Smatra se da su upravo hladnoća i emocionalni stres razlog 90% svih slučajeva bolesti.

Raynaudov sindrom kao prvi znak maligne bolesti

Prema istraživačkim podacima ovaj se sindrom javlja i uz maligne neoplazme urogenitalnog sustava, rijetko tankog crijeva, dojke, gušterače, bubrega i limfoproliferativne bolesti. 

Literatura:
1. Tambić Bukovac L, Šeljug Perica M. 2017. Raynaudov sindrom. Paediatr Croat.  61 (1): 38-42.
2. Sutić A, Gudelj Gračanin A, Morović-Vergles J. 2014. Raynaudov fenomen kao prvi znak maligne bolesti: prikaz bolesnice. Acta med Croatica. 68:295-298.

Foto: Pexels


Newsletter