fbpx

Protresite život, vratite pozitivne emocije i spriječite probavne tegobe

Zdrav život

Ignoriranje ili potiskivanje emocija je opasno jer otežava rad organskih sustava. Prema nekim istraživanjima, više od 60% poremećaja može nastati kao posljedica prolongiranog stresa.

Svakodnevni život prožet je dobrim i lošim trenucima i događajima koji ostavljaju trag u nama. Svakog od nas pozitivne i negativne emocije, u mnogim situacijama, nadvladavaju i prožimaju jače nego što bi mi to sami htjeli. Psihološka stanja se upleću u tjelesna zbivanja i mogu u određenim slučajevima prouzrokovati razne tjelesne simptome i poremećaje. Koliko puta su vam zbog straha drhtale ruke, a zbog stida se crvenjeli obrazi i znojili dlanovi? Koliko ste se puta zbog uzbuđenja i nervoze osjećali napuhnuto, imali pojačanu flatulenciju ili proljev? Ovi i brojni drugi tjelesni simptomi su indirektni rezultat emocija, uglavnom nesvjesnih, koje traže izlaz preko određenih organa.

Ignoriranje ili potiskivanje emocija je opasno jer otežava rad organskih sustava. Djelovanjem emocija na autonomni živčani sustav, poremećuje se njegova ravnoteža i povećava rizik za razvoj određenih bolesti kao što su bronhalna astma, migrena, šećerna bolest, visoki krvni tlak, srčane smetnje ili probavne bolesti (ulcerozni kolitis, ulkus želuca) praćene vrlo neugodnim simptomima. Na sreću, mnogi simptomi kao što su nadutost i flatulencija nisu prvi znak bolesti, već prolazna pojava nastala djelovanjem psihičkih i okolišnih faktora. Njihov utjecaj na organizam ovisi i o naslijeđenim i karakternim osobinama, stresnim situacijama u životu, potpori okoline i kulturalnim obilježjima.

Stres nas čini bolesnima

Prema nekim istraživanjima, više od 60% poremećaja može nastati kao posljedica prolongiranog stresa. Mnogi stručnjaci tvrde da postoji veza između crijeva i mozga. U gastrointestinalnom traktu postoji mnoštvo živaca koji su povezani s mozgom i zato ponekad, kada smo pod stresom, osjećamo nervozu u trbuhu ili grč u želucu. Stres je često okidač za iritaciju crijeva. Kada smo suočeni s opasnim situacijama, mozak usporava probavu tako da se organizam može usredotočiti na prijetnje. Čak i u manje opasnim situacijama, kao što su svađe ili vožnja u prometu, može se pojaviti stres koji uzrokuje promjene u radu crijeva s povezanom boli u trbuhu, nadutosti i flatulencijom.

Suvremeni način života prepun brige i stresa može u našem organizmu dovesti do razvoja blažih ili težih psihičkih i tjelesnih poremećaja. Nedostatak vremena za sebe i obitelj, pritisci na poslu, zadani rokovi, termini, prevelika očekivanja i brojni drugi faktori mogu utjecati na pojavu stresa. Ti čimbenici djeluju negativno na nas. Postajemo potišteni, napeti, nervozni, depresivni, gubimo samopouzdanje, a često nas muče nemiran san i nesanica. Usred određenih emocija kao što su tuga ili ljutnja, dobivamo snažnu želju za određenom hranom koja može potpuno zaokupirati naš mozak. Upravo zbog toga što takva „emocionalna“ glad započinje u mozgu, a ne u želucu, nastupa prejedanje, bolovi u želucu i poremećaji u radu crijeva. Osjećamo nelagodu i napuhnutost trbuha, prisutnost „kamena“ u želucu, glasnu peristaltiku, mreškanje u trbuhu i promjene načina defekacije (napinjanje, osjećaj nepotpunog pražnjenja).

Zapišite i oslobodite emocije

Za uspješnu obranu od životnih problema i nošenja sa psihički teškim situacijama i izazovima potrebna je naša zrela ličnost. Osobe koje svojim emocijama upravljaju s manje uspjeha ne mogu iskazivati i oslobađati se negativnih osjećaja te se tako oni postepeno pojačavaju i akumuliraju. Zato je važno naučiti izražavati svoje osjećaje i biti sposoban upravljati njima. Važno je ne zadržavati u sebi bijes, već svoju ljutnju izražavati otvoreno i znati njome ovladati. Naučite podnositi frustraciju i neuspjeh. Natjerajte se izražavati i opisivati svoje brige, bolove i razočarenja. Počnite voditi dnevnik emocija. Zapišite sve što vam padne na pamet, bez previše razmišljanja. Opišite kako se osjećate u tom trenutku i nemojte se osjećati krivima zbog onog što osjećate. Zapisivanje može pomoći pri identificiranju i otpuštanju emocija.

zena dnevnik pisanje osjecaj

Promijenite životne navike

Promjenom životnih navika donijet ćete pozitivne pomake. Već i malim promjenama navika djelovat ćete pozitivno na zdravlje. Jedna od osnovnih stvari na koju treba obratiti pozornost je prehrana. Individualiziranim pristupom prehrani i disciplinom možete puno promijeniti. Potrudite se naći dovoljno vremena za obrok, a hranu pripremajte načinom koji čuva njezinu hranjivu vrijednost. Preferirajte namirnice biljnog porijekla, voće i povrće, a izbjegavajte masnu i prezačinjenu hranu. Pijte dovoljno vode, a izbjegavajte gazirana pića i alkohol. U prehranu uključite dodatke kao što su probiotici koji blagotvorno djeluju na sluznicu crijeva i obnavljaju poremećenu crijevnu mikrofloru. U svladavanju stresa i emocija mogu pomoći i ljekovite biljke kao što su matičnjak (Melissa officinalis), pasiflora (Pasiflora incarnata) i valerijana (Valeriana officinalis). One  pokazuju pozitivno djelovanje na napetost, tjeskobu, nemir i razdražljivost.

Upotrijebite neku od metoda opuštanja poput dubokog disanja ili meditacije. Potrudite se razviti naviku redovite tjelovježbe. Šećite, plešite, plivajte ili planinarite. Svaka tjelesna aktivnost je korisna. Ako vam životne okolnosti dopuštaju, udomite kućnog ljubimca. Stvarajte nova i njegujte postojeća prijateljstva, održavajte kontakte i družite se. Umjesto da ponedjeljak, zbog posla, dočekate bezvoljni, uredite se i doručkujte u društvu kolega. Odvojite posao i privatni život, postavite prioritete i naučite reći “ne”. Tijekom radnog tjedna odvojite vrijeme za nešto što vas veseli. Kad imate nešto čemu se radujete, bit će vam lakše nositi se s dnevnim stresom.

Emocije je nemoguće kontrolirati, ali je moguće naučiti prihvatiti ih, promatrati i učiti od njih. One pokazuju što se događa unutar vas i potrebno ih je slušati. Iako suočavanje može biti teško, ono je dugoročno najbolje rješenje. Vraća vas na pravi put prema očuvanju i unapređenju zdravlja.

 


Newsletter