Prirodnim putem uklonite gubitak apetita – prvi znak bolesti

Zdravoteka

Gubitak apetita je vrlo nespecifičan simptom jer može upozoravati na mnoge bolesti, a vrlo često dovodi do pothranjenosti. Mnoge ljekovite biljke pospješuju apetit.

Gubitak apetita je jedan od simptoma probavnog sustava. Može se javiti u sklopu različitih poremećaja kao što su poremećaji probavnog sustava, psihosomatski poremećaji, stres, poremećaj sna ili maligne bolesti. Gubitak apetita može dovesti do poremećaja ravnoteže mikronutrijenata koji osiguravaju nesmetano djelovanje mišićno-koštanog, živčanog, imunosnog i ostalih sustava u tijelu. Dugotrajni gubitak apetita može dovesti do pothranjenosti (malnutricije).

Pomoć iz prirode za gubitak apetita

Maslačak (Taraxacum officinale) sadrži gorke tvari (seskviterpenske laktone) koji stimuliraju izlučivanje probavnih sokova, pospješuju apetit i stimuliraju probavu. Sadrži visok udio prebiotika inulina koji potiče peristaltiku crijeva i zdravu probavu.

Islandski lišaj (Cetraria islandica) pokazuje blagotvorno djelovanje na sluznicu dišnih puteva, smiruje kašalj i smanjuje grlobolju. Gorke tvari, cetrarin i lihenin, potiču apetit i metabolizam te blagotvorno djeluju na cijeli probavni sustav. Preporučuje se u liječenju želučanih tegoba.

Plod pitomog oraha (Juglans regia) predstavlja vrlo zdrav međuobrok, pruža osjećaj sitosti i pri tome pomaže u smanjenju tjelesne mase i prevenciji pretilosti. Sadrži velike koncentracije omega-3 masnih kiselina povezanih sa smanjenjem rizika za pretilost i dijabetes tipa 2.

Crna gorušica (Brassica nigra) se koristi kod loše probave, vjetrova i neredovite stolice. U manjim količinama pospješuje izlučivanje probavnih sokova te hrana postaje lako probavljiva. Prevelike količine nisu preporučljive jer mogu uzrokovati nadražaj i upalu sluznice želuca i crijeva, smetnje u menstruaciji i upalu jajnika. Gorušica se koristi kao začin u senfu, a može se kombinirati i prilikom kuhanja tako da se na zagrijanom ulju kratko preprži.

gubitak apetita

Iz istraživačkog kuta

Znanstvenici s melbournskog sveučilišta Monash i danskog sveučilišta u Copenhagenu su kod oblića vrste valjkastog crva (s čovjekom dijeli 80% gena) otkrili gen “ETS-5” odgovoran za osjećaj sitosti. Smatraju da taj gen kontrolira znakove koje mozak šalje probavnom sustavu i potiče osjećaj sitosti, potrebu za snom ili potrebu za tjelovježbom nakon konzumiranja hrane. Poznato je da nedostatak sna u organizmu dovodi do povećanja prisutnosti kemijskih spojeva endokanabinoida 2-AG koji pojačavaju apetit dok tjelovježba dovodi do privremenog slabljenja apetita. Sličan regulatorni gen postoji kod ljudi, a otkriće bi moglo pomoći u reguliranju apetita, ali i u borbi protiv pretilosti.

Literatura:
1. Jouzaityte V. et al. The ETS-5 transcription factor regulates activity states in Caenorhabditis elegans by controlling satiety. Proceedings of the national Academy of Sciences. 2017. vol. 114 no. 9.