fbpx

Prihvatite najveći izazov ikad – potaknite djecu na čitanje

Roditelji i djeca, Zdrav život

Već i ptice na grani znaju da premalo čitamo. Većina ljudi pročita jednu knjigu godišnje. Kako onda očekivati da djeca čitaju, štoviše, da čitaju iz užitka i zabave? Odgovornost je na nama odraslima da ih tome poučimo, neovisno o našim navikama i interesima, jer čitanje nosi brojne dobrobiti.

Danas je potaknuti djecu na čitanje iz užitka možda najveći izazov ikad. Nije nimalo lako natjecati se s izvorima zabave modernog doba. Televizija, računala, mobiteli i ostali ekrani „vrebaju“ iz svakog kuta. Ako ćemo biti iskreni, često je i nama teško odoljeti. Dakle, već i ptice na grani znaju da premalo čitamo. Većina ljudi pročita jednu knjigu godišnje. Kako onda očekivati da djeca čitaju, štoviše, da čitaju iz užitka i zabave? Odgovornost je na nama odraslima da ih tome poučimo, neovisno o našim navikama i interesima, jer čitanje nosi brojne dobrobiti.

Dobrobiti čitanja

Zašto je uopće čitanje tako važno? Istraživanja pokazuju da čitanjem razvijamo mozak, smanjujemo stres, poboljšavamo koncentraciju i pamćenje te razvijamo maštu i kreativnost. Osim širenja općeg znanja, čitanjem proširujemo svoj vokabular te poboljšavamo samopouzdanje, posebice u komunikaciji s drugima. Na kraju, čitanjem razvijamo kritičko i analitičko mišljenje te učimo jasno iznositi svoja razmišljanja i stavove. Sve ove vještine je dobro usvajati još od malih nogu jer su korisne za cijeli život.

Uloga roditelja

Skupina talijanskih znanstvenika je početkom ovog stoljeća došla do važnog otkrića u neuroznanosti, otkrića takozvanih zrcalnih neurona. Primarno su proučavali neurone kod majmuna koji se aktiviraju prilikom izvođenja nekih radnji. Znanstvenici su pomoću male elektrode pratili aktivaciju jednog neurona koji se aktivira dok majmun jede bananu. Sasvim slučajno, uočili su da se taj isti neuron aktivira kada majmun gleda drugog majmuna dok jede bananu. Drugim riječima, eksperiment je pokazao da se ista živčana stanica aktivira kada izvodimo neku radnju i kada gledamo nekog drugog da izvodi tu istu radnju. Ovo otkriće ukazuje da nam zrcalni neuroni pomažu u boljem razumijevanju ponašanja drugih ljudi. Pitate se kakve to veze ima s djecom, roditeljima i čitanjem? Vrlo je jednostavno.

Djeca od malena uče po modelu – promatraju roditelje i druge odrasle osobe i oponašaju njihove radnje. Isto je s čitanjem. Ako dijete vidi da čitate knjigu i pritom uživate u tome, ubrzo će i ono poželjeti raditi isto.

Istraživanja pokazuju da je velika vjerojatnost da će dijete steći naviku čitanja iz zabave ako u obitelji postoji barem jedan član koji redovito čita. Pitate li se kada je pravo vrijeme da dijete upoznate s knjigama? Odgovor je: čim se dođe na svijet! Čitajte im barem 15 minuta dnevno, a kada malo porastu upustite se u zajedničko čitanje. Pričajte o priči, gledajte slike, tražite slova i riječi, učinite čitanje zabavnim.

čitanje

Brojni su istraživači utvrdili da čitanje djeci u ranoj dobi potiče razvoj jezika i pismenosti, širenje rječnika te smanjuje vjerojatnost poteškoća u učenju kada krenu u školu. S obzirom na to da se radi o interaktivnoj aktivnosti, zajedničko čitanje potiče socioemocionalni razvoj. Djeca tako uče o raznim društvenim situacijama i razvijaju samopouzdanje. Kako kaže Emilie Buckwald, poznata spisateljica dječjih knjiga: „Djeca postaju čitačima sjedeći u krilu svojih roditelja.“

Primjeri dobre prakse

Osim roditelja, važnu ulogu u razvoju interesa za čitanjem kod djece imaju odgajatelji, učitelji i knjižničari. Znanstvenici su dosad utvrdili da se motivacija za čitanjem kod većine djece smanjuje tijekom obrazovanja. Također, pokazalo se da djevojčice imaju više motivacije od dječaka što može biti rezultat kulturalnih očekivanja da su djevojčice uspješnije u čitanju i obrazovanju općenito. Ipak, postoje neki primjeri dobre prakse kako učiniti čitanje što zanimljivijim.

Jedan od njih je nacionalna kampanja „Čitaj mi!“ kojoj je cilj poticanje čitanja na glas djeci od najranije dobi. Provodi se u preko 200 knjižnica u Hrvatskoj, a dosad je sudjelovalo više od 10 000 djece i roditelja. Aktivnosti uključuju čitanje slikovnica djeci, likovne i kreativne radionice te prigodne igre vezane uz sadržaj knjiga.

Drugi hvale vrijedan primjer je provođenje nacionalnih kvizova za poticanje čitanja. Djeca čitaju zadane knjige, rješavaju kviz, a pobjednicima se dijele nagrade. Unazad nekoliko godina, sudjelovati se može online u narodnim i školskim knjižnicama diljem Hrvatske. Zadatak je učitelja i knjižničara da animiraju djecu za sudjelovanje.

Još jedan primjer dobre prakse, posebice primjenjiv u školi, je istraživačko čitanje. Ovom metodom učenici samostalno dolaze do informacija i usvajaju nova znanja, traže odgovore na postavljene zadatke te pripremaju svoja izlaganja i obrazloženja. Tako uče izdvojiti važne činjenice i formirati mišljenje. Istraživati čitanjem mogu samostalno, u paru ili grupi i pritom koristiti razne medije i izvore.

Poteškoće čitanja

Na kraju, ne smijemo zaboraviti na djecu koja ne vole čitati iz jednostavnog razloga – zato što im ne ide. Ili im ne ide tako dobro kao njihovim vršnjacima. Jasno je da se motivacija brzo izgubi i ako ne postupimo pravilno postoji mogućnost da će im čitanje uvijek biti muka. Često se događa da poteškoće u čitanju tumačimo kao lijenost ili nezainteresiranost djeteta. Događa se čak da kod nekih ljudi disleksija bude otkrivena tek u odrasloj dobi. Zato je važno ne donositi nagle zaključke i potražiti pomoć stručnjaka na vrijeme. Postoje mnogi načini za vježbanje čitanja i pisanja kroz igru i zabavu tijekom kojih dijete niti ne primijeti da nešto uči.

Jedna je zanimljiva studija pokazala da čitanje psima može imati dobre učinke na vježbanje i izvedbu. Imate li kućnog ljubimca, svakako pokušajte!

Pročitajte i ovo:

Kako se igraju majmuni, a kako djeca?

Literatura:
1. Borovčak, J. (2015). Poticanje čitanja kod djece predškolske dobi -na primjeru Narodne knjižnice Ksaver Šandor Gjalski Zabok. Završni rad.
2. Hall, S.S., Gee, N.R. i Mills, D.S. (2016). Children Reading to Dogs: A Systematic Review of the Literature. PLoSONE1, 1(2), 1-22.
3. Hoyne, C. i Egan, S.M. (2019). Shared Book Reading in Early Childhood: A Review of Influential Factors and Developmental Benefits. An Leanbh Og, 12(1), 77-92.
4. Hutton, J.S., Horowitz, T., Mendelsohn, A. L., DeWitt, T. i Holland, S.K. (2015). Home Reading Environment and Brain Activation in Preschool Children Listening to Stories. Pediatrics, 3(136), 465-478.
5. Kirin, M. (2015). Kvizovi za poticanje čitanja kao nova knjižnična usluga. Diplomski rad.
6. Soče, S. (2010). Istraživačko čitanje kao sredstco motivacije za samostalno čitanje u razrednoj nastavi. Hrvatski,(1), 73-89.
7. Wigfield, A., Gladstone, J. i Turci, L. (2016). Beyond Cognition: Reading Motivation and Reading Comprehension. Child Development Perspective, 10(3), 190 – 195.

Foto: Pexels