fbpx

Preveli smo kardiološki rječnik stručnih pojmova

Obiteljska medicina

Koliko se snalazite u stručnim medicinskim pojmovima? Bez obzira o kojem je području medicine riječ, liječnici se u svakodnevnom radu koriste raznim stručnim riječima zaboravljajući da ih mi, laici, zapravo ne razumijemo. Zbog toga smo uzeli stvari u svoje ruke i preveli kardiološki rječnik najčešćih stručnih pojmova.

doktor pacijent komunikacija pregled

Koliko se snalazite u stručnim medicinskim pojmovima? Bez obzira o kojem je području medicine riječ, liječnici se u svakodnevnom radu koriste raznim stručnim riječima zaboravljajući da ih mi, laici, zapravo ne razumijemo. U kardiologiji, grani medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih žila, obično se susreću riječi miokard, proširenje atrija, aritmija, EKG ili UZV srca i slično. Razumijete li ih? Neki pojmovi poput hipo ili hipertenzije, tahi ili bradikardije su već udomaćeni u hrvatskom rječniku pa su većinom razumljivi. Ipak, postoji cijeli niz drugih pojmova u kojima se vrlo lako izgubimo. Radi li se o pritom vlastitim zdravstvenim problemima, to je opasno jer predstavlja dodatni stres koji može pogoršati simptome bolesti. Zbog toga smo uzeli stvari u svoje ruke i preveli kardiološki rječnik najčešćih stručnih pojmova. Nadamo se da ćemo vam pomoći.

Pojmovi vezani uz građu srca

Jeste li znali da srce teži samo od 200 do 450 grama? S obzirom na vrlo složenu i važnu funkciju koju obavlja, čini se premalo, zar ne? No kao takvo može lako i jednostavno zauzeti svoj položaj u sredini prsišta. Srce je položeno između plućnih krila, ali nešto lijevo u odnosu na prsnu kost. Znači, mišljenje da se srce nalazi točno u sredini, netočno je! Nakon položaja, osvrnimo se i na građu srca. Liječnici u svom radu često koriste sljedeće pojmove:

  • perikard – riječ je o vanjskoj srčanoj ovojnici
  • miokard – srčani je mišić
  • srce je građeno od četiri komora često nazivanih atriji i ventrikuli odnosno gornje dvije srčane pretklijetke i donje dvije srčane klijetke
  • lijevu i desnu stranu srca razdvaja septum – debela mišićna pregrada
  • trikuspidalne, pulmonalne, mitralne ili aortalne valvule – radi se o zaliscima koji reguliraju protok krvi u određenom dijelu srca, primjerice između lijevih ili desnih srčanih komora, srca i pluća ili srca i najveće krvne žile, aorte
  • sinusatrijski čvor – područje posebnih stanica u pretklijetki koje stvara i šalje električni impuls ostalim dijelovima srca s ciljem da se kontrahiraju
  • oksigenirana i deoksigenirana krv – u prvom slučaju radi se o arterijskoj krvi obogaćenoj kisikom dok je deoksigenirana krv venska krv siromašna kisikom odnosno zastupljenija ugljikovi dioksidom
kardiološki rječnik

Pojmovi koji opisuju rad i poremećaje rada srca

Svoj rad srca obično provjeravamo otkucajima srca odnosno njihovim brojem u minuti koju nazivamo srčanom frekvencijom. Znate li kolike bi trebale biti vrijednosti radi li vaše srce pravilno? Stručnjaci najčešće navode kako bi se normalna frekvencija srca kod odraslih osoba trebala kretati u rasponu od 60 do 100 otkucaja u minuti, ali u mirovanju. Frekvencija srca nije jedini pokazatelj rada srca. Postoje i mnogi drugi vrlo bitni pokazatelji pravilnog ili nepravilnog srčanog rada:

  • kontrakcije srca – riječ je o stezanju određenih komora koje možemo povezati s otkucajima srca
  • sistola – dio je srčanog ciklusa u kojem se srčani mišić steže kako bi mogao izbaciti krv iz klijetki 
  • ekstrasistola – dodatni otkucaj srca koji se događa se prije nego se pojavi normalni otkucaj
  • dijastola – suprotno od sistole, u dijastoli se srce puni krvlju
  • udarni i minutni volumen – odnosi se na količinu krvi koju klijetka izbaci u cirkulaciju u stanju mirovanja ili pak u jednoj minuti
  • aritmija – općeniti naziv za nepravilni srčani ritam koji obuhvaća ubrzani rad srca ili tahikardiju te bradikardiju, usporeni rad srca
  • palpitacije – snažni, brzi i nepravilni otkucaji srca koji se mogu jasno osjetiti

Kardiološki rječnik otkriva i

  • fibrilacija – poremećaj je koji nastaje kada se određena srčana komora ne steže u jednolikom i koordiniranom ritmu već se stišće nepravilno
  • stenoza – suženje zaliska ili arterije što otežava ili blokira normalan prolaz krvi
  • regurgitacija – ponekad nazvana i insuficijencija zaliska, a opisuje propuštanje krvi natrag kroz zalistak
  • aneurizma – proširenje ili dilatacija krvne žile, najčešće aorte
  • disekcija aorte – razdvajanja slojeva stijenke aorte 
  • hipertrofija miokarda – zadebljanje stijenke srca

Među ovim poremećajima, neki predstavljaju manje, a neki više ozbiljnu situaciju koja u krajnjem slučaju može postati i smrtonosna. Zbog toga je svaku zamijećenu promjenu u radu srca potrebno detaljnije analizirati. Time se ne gubi ništa, a može se puno dobiti – u krajnjem slučaju još jednu novu priliku za život.

Također pročitajte:

Pokrenite svoj život, svoje srce

Za čišćenje snijega potrebno je zdravo srce

Mjerite li krvni tlak na obje ruke?

Foto: Pexels


Newsletter