Preskakanje obroka deblja

Roditelji i djeca

Prehrana suvremenog života je daleko od idealne. Sve češće preskakanje glavnih obroka i međuobroci bogati „praznim“ kalorijama mogu dugoročno donijeti negativne učinke na zdravlje. Prehrambene navike je potrebno uravnotežiti već od malih nogu kako bi dobili zdravu odraslu populaciju.

Prehrana suvremenog života je daleko od idealne. Sve češće preskakanje glavnih obroka i međuobroci bogati „praznim“ kalorijama su česti prizor među odraslima, ali sve više i djecom. Zanemarivanje pravilne prehrane i povećani unos zasićenih masti, šećera i soli može dugoročno donijeti negativne učinke na zdravlje.

 

Nedavno istraživanje o prehrambenim navikama i prehrambenom ponašanju pokazalo je iznenađujuće rezultate: osobe koje preskaču obroke češće pokazuju suvišak masnog tkiva i povećani rizik od pretilosti. Posebno je opasno preskakanje doručka jer dovodi do povećanja indeksa tjelesne mase i opsega struka te ima vrlo bitan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje.

 

Zbog preskakanja doručka i potrebe što bržeg utaživanja gladi često se poseže za grickalicama i drugim dostupnijim i jeftinijim namirnicama od zdravog, svježeg voća i povrća. Preskakanje obroka, a posebno doručka i gladovanje sastavni su dio redukcijske dijete i vrlo često pogrešan način smanjenja pretilosti jer vrlo često rezultiraju negativnim fizičkim i psihičkim posljedicama. Smatra se da ograničavanje unosa hrane povećava potrebu za kasnijom nagradom i to u obliku hrane bogate energijom te najčešće i jednostavnim šećerima. Osobe koje su na dijeti mogu zaostati u rastu i spolnom razvoju, mogu imati probleme sa spavanjem i deficit pojedinih hranjivih tvari. Redukcijska dijeta usko se veže uz depresiju, razdražljivost, manjak koncentracije i osjećaja samopoštovanja. Debljanju pridonose i prehrambene navike poput brzog jedenja ili emocionalnog prejedanja kada mozak ne uspije na vrijeme primiti signale želuca da je vrijeme za prestankom jela. Pretilost majke ili oba roditelja predstavlja veliki rizik za pojavu pretilosti djece tijekom adolescencije. Djeca od roditelja preuzimaju navike o tome kako će jesti, koju će vrstu i količinu namirnica uzeti te koliko će dnevnih obroka imati. Prehrambene navike je stoga potrebno uravnotežiti već od malih nogu kako bi se razvili u zdravu odraslu populaciju.

 

 

Prevencija pretilosti krije se u malim i čestim obrocima

Pretilost je, u javnozdravstvenom smislu, najteža i najčešća posljedica nepravilne prehrane. Pretilost predstavlja veliki rizik za budući razvoj šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da je preskakanje obroka i gladovanje malo uspješna metoda gubitka kilograma. Naglasak se stavlja na pravilan izbor zdravih namirnica i vode, a ne na stroge zabrane i ograničavanja uzimanja brze hrane, slatkiša i slatkih neprirodnih sokova. Najučinkovitiji pristup je konzumacija zdravih, niskomasnih namirnica s malom količinom šećera te redovita konzumacija učestalih manjih obroka odnosno pet obroka dnevno (tri glavna i dva međuobroka). Kad god je moguće prednost se daje kuhanim i zdravim obrocima, konzumaciji punozrnatih namirnica, mliječnih proizvoda, nemasnog mesa i plave ribe te svježeg sezonskog voća i povrća. Također je važno koristiti ulja biljnog, a ne životinjskog podrijetla. Preporučuje se uzimanje vode mjesto zaslađenih sokova. Takvim prehrambenim navikama, prilagođenim energetskim i nutritivnim potrebama svakog pojedinca te redovitom tjelesnom aktivnošću postepeno se postiže regulacija tjelesne težine i smanjuje rizik od pretilosti.

 

Foto: Pexels