fbpx

Prehrana dojilja

Žensko zdravlje

Majke čije dijete odbija sisanje mlijeka, obično prvo pomišljaju da je razlog u hrani koju su pojele i koja ne odgovara djetetu. Iako se taj razlog može, ali i ne mora pokazati točnim, majka bi trebala obratiti pozornost na svoju prehranu, osobito ako joj određena hrana stvara probleme.

Što uopće mogu jesti tijekom dojenja?” Ubrzo nakon poroda, ova rečenica počinje brinuti skoro sve majke koje doje. Dodatno, raznorazni nepouzdani savjeti i mitovi o tome što dojilje smiju jesti, a što nikako ne, mogu zbuniti dojilju i povećati njezinu nesigurnost.

Najnovije preporuke stručnjaka su zapravo vrlo jednostavne i govore da majke koje doje smiju jesti uobičajenu hranu u skladu s načelima zdrave prehrane. Što to znači? Kroz cijelo vrijeme dojenja majka bi trebala jesti raznovrsnu hranu koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti, a izbjegavati vrlo masnu, slatku i konzerviranu hranu. Preporučuje im se i konzumacija različitih vrsta povrća i voća, peciva od cjelovitog zrna žitarica i hrane bogate kalcijem.

Hrana koja nije preporučljiva

Majke čije dijete odbija sisanje mlijeka, obično prvo pomišljaju da je razlog u hrani koju su pojele i koja ne odgovara djetetu. Iako se taj razlog može, ali i ne mora pokazati točnim, majka bi trebala obratiti pozornost na svoju prehranu. Osobito je to bitno ako joj određena hrana stvara probleme što se najčešće odnosi na probavu. Zašto? Postoji velika vjerojatnost da će na sličan način reagirati i djetetov organizam. Hrana koja stvara probavne probleme izazivajući nadutost, grčeve i vjetrove se može jesti, ali bez pretjerivanja. Što se manje jede, manja je i vjerojatnost da će izazvati probleme.

Izbjegavanje određenih namirnica potrebnije je kod prisutnosti alergijske reakcije na hranu. U tom slučaju, poželjno je da majka već u trudnoći, a pogotovo za vrijeme dojenja izbjegava konzumaciju poznatih alergena. Stručnjaci napominju da čak i prisutnost alergijske bolesti u široj obitelji
povećava rizik od pojave alergije kod djeteta i šanse da ista hrana neće odgovarati ni njemu.

Majka bi trebala biti oprezna kod uzimanja hrane koja predstavlja općenito veći rizik za pojavu alergijske reakcije. To su kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, orasi, lješnjaci, riba i školjke. No, ne treba se potpuno odreći takve hrane, osim u slučaju da za vrijeme dojenja kod djeteta ne primijeti reakciju koja se može povezati s nečim što je pojela. U tom slučaju, preporučuje se izbjegavanje takve namirnice sve dok se sumnja ne potvrdi ili odbaci.

Nema li ovakvih problema, majka dojilja može jesti svu hranu, uz izbjegavanje jako začinjene i prerađene hrane te hrane koja stvara plinove.

prehrana dojilja

Što i koliko piti?

Kod uzimanja tekućine, trebalo bi slijediti pravilo “pijte s obzirom na to koliko ste žedni”. Mnoge majke imaju naviku držati čašu pića u prostoriji u kojoj doje. To je odlična ideja jer unošenjem dovoljno tekućine osiguravaju dovoljnu proizvodnju mlijeka i sprječavaju vlastitu dehidraciju. Najbolje je ako je ta tekućina voda, no dobri izvori mogu biti i prirodni sokovi, čajevi, mlijeko, kompot ili juha.

Količina tekućine koja je potrebna razlikuje se od majke do majke. Potreba za tekućinom može varirati i tijekom dana. Zbog toga ne postoji jedinstvena preporuka o tome koliku količinu tekućine treba svakodnevno unijeti u organizam.

Pozornost je potrebno obratiti na ispijanje kave jer kofein može vrlo lako prijeći i u mlijeko te izazvati razdražljivost i nemir kod djeteta. Osim u kavi, kofein se nalazi i u drugim vrstama bezalkoholnog pića poput zelenog čaja, coca cole i raznih energetskih napitaka. Kofeina ima i u pojedinim vrstama čokolade koji sa šećerom, umjetnim zaslađivačima i mjehurićima ugljikovog dioksida nisu zdravi za dijete.

Kako pospješiti proizvodnju mlijeka?

Ne postoji čarobna hrana koja bi povećala proizvodnju majčinog mlijeka. Proizvodnja mlijeka ovisi o djetetovoj “potražnji”, stoga što će dijete češće i učinkovitije sisati, to će se i više mlijeka stvarati i obrnuto. Pojedine namirnice poput komorača, repe, mrkve, batata, žitarica i mahunarki mogu pozitivno utjecati na proizvodnju mlijeka te ih se preporučuje ukombinirati u prehranu.

Sastav majčinog mlijeka zasigurno ovisi o vrsti majčine prehrane što je posebno bitno za masnoće, stoga povećajte unos zdravih masnoća, omega-3 masne kiseline koje će utjecati na zdrav i pravilan razvoj novorođenog djeteta.

Također pročitajte: Utječe li prehrana na kvalitetu majčinog mlijeka?

Foto: Pexels


Newsletter