fbpx

Prehrambena pravila za starije osobe

Zdrav život

Oslanjajući se na podatke hrvatskih gerontoloških istraživanja, starije osobe se bore s četiri glavna problema: nepokretnosti, nestabilnosti zbog ozljeda i padova, nesamostalnosti zbog demencije, Alzheimerove bolesti i ostalih kroničnih bolesti te s nekontroliranim mokrenjem, inkontinencijom. Svi oni, fiziološke promjene, oštećenja funkcije organa i kronične bolesti, utječu na prehrambeni status starijih osoba. Dodatni utjecajni faktori su psihološki i sociološki čimbenici kao i način prehrane.

Starenje je prirodni, ireverzibilan fiziološki proces koji sa sobom vuče velike promjene. Fiziološke promjene organa i organskih sustava rezultiraju slabljenjem njihovih funkcija i posljedičnim razvojem bolesti. Oslanjajući se na podatke hrvatskih gerontoloških istraživanja, starije osobe se bore s četiri glavna problema: nepokretnosti, nestabilnosti zbog ozljeda i padova, nesamostalnosti zbog demencije, Alzheimerove bolesti i ostalih kroničnih bolesti te s nekontroliranim mokrenjem, inkontinencijom. Svi oni, fiziološke promjene, oštećenja funkcije organa i kronične bolesti, utječu na prehrambeni status starijih osoba. Dodatni utjecajni faktori su psihološki i sociološki čimbenici kao i način prehrane.

Prehrana starijih osoba bi trebala biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovom tjelesnom aktivnošću i energetskim potrebama. Općenito, prehrana bi trebala sadržavati puno voća i povrća, žitarica, mahunarki, polinezasićenih masnih kiselina i orašastih plodova, a malo crvenog mesa i zaslađenih napitaka. Takva prehrana zadovoljava nutritivne potrebe organizma pa ima veliki utjecaj na zdravlje i na smanjuje rizika obolijevanja od kroničnih bolesti povezanih s načinom prehrane. Kako bi se zadovoljile potrebe organizma za hranjivim tvarima, stručnjaci preporučuju redovitu procjenu nutritivnog statusa. On je vrlo važan čimbenik zdravog starenja s očuvanim funkcionalnim sposobnostima.

Starije osobe i malnutricija

Rizik od malnutricije, stanja pothranjenosti, povećava se sa starenjem, a osobito u dubokoj starosti, nakon 85. godine života. Nastaje zbog promjena u unosu, probavi, resorpciji, metabolizmu ili izlučivanju hrane te zbog promjena u metaboličkim zahtjevima za energijom, bjelančevinama i drugim nutrijentima. Na stanje uhranjenosti utječe i uzimanje lijekova. Mnogi lijekovi smanjuju osjetilo mirisa i okusa, uzrokuju gubitak apetita ili u interakciji s drugim prehrambenim tvarima smanjujući njihovu apsorpciju. Malnutricija se općenito povezuje s povećanim pobolom i smrtnošću u starijoj dobi. Pothranjeni bolesnici su podložniji infekcijama, a boluju li od neke bolesti, njihov oporavak traje dulje. Zbog toga se malnutricija mora i može spriječiti.

Najbolje rješenje je redovita procjena nutritivnog statusa, barem jedanput godišnje kod osoba starijih od 65 godina, a kod starijih od 75 godina po potrebi i češće. Uz to je bitno i pridržavanje prehrambenih pravila koja savjetuju stručnjaci.

starije osobe

Prehrambena pravila

Pravilna i uravnotežena prehrana je uz održavanje normalne tjelesne težine i svakodnevnu umjerenu tjelesnu aktivnost najvažniji čimbenik održavanja zdravlja u starosti. Potrebno je stoga poštivati određena prehrambena pravila:

  • Mišljenje da se zbog pada bazalnog metabolizma, tjelesne aktivnosti i energetskih potreba, smanjuje i potreba za hranjivim tvarima nije točno. Kako bi se osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna količina energije, potrebno je osigurati unos hrane bogate nutrijentima, a siromašne kalorijama.
  • Pravilna i zdrava prehrana je raznovrsna prehrana: za doručak žitarice i proizvodi od punog zrna žitarica te mliječni proizvodi poput sira, jogurta i kefira; za ručak što više ribe i sezonskog povrća, a za večeru sezonsko voće i namirnice sa što manjom količinom energije.
  • Izbjegavanje “praznih” kalorija u prehrani, soli, šećera, rafiniranih žitarica, nezdravih masnoća i slastica, izuzetno je važno.
  • Starenje se povezuje s gubitkom mišićne mase i smanjenjem mišićne snage zbog čega je potrebno povećati unos bjelančevina: crveno meso je najbolje zamijeniti mesom peradi i kunića, plavom i bijelom ribom.
  • Zbog sprječavanja bolnog starenja, stručnjaci posebno savjetuju povećati unos brokule, cvjetače, prokulice, crvenog i bijelog luka, cikle i bučinih koštica.
  • Kako se starenjem sadržaj vode u tijelu postepeno smanjuje, nužno je uzimati minimalno osam čaša nezaslađene i negazirane tekućine dnevno.
  • U suradnji s liječnikom ili ljekarnikom, mogu se uzimati vitamini i minerali kao dodaci prehrani, posebno vitamin C, D, vitamini B kompleksa te kalcij i magnezij.

Kako bi se starost dočekala spremno i zdravo, s regulacijom prehrane treba krenuti što ranije jer proces starenja započinje već od začeća i traje sve do smrti. S time se slažu i brojni stručnjaci i naglašavaju: kakva je prehrana u srednjim godinama, takvo će biti zdravlje u starijoj dobi.

Također pročitajte:

Utjecaj prehrane na čovjekovo zdravlje

Kako razlikovati prirodno starenje i demenciju?

Literatura:
1. Vranešić Bender D. i sur. 2011. Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi, dio I. Liječ Vjesn. 133:1-10.
2. Samieri C. et al. 2013. The Association Between Dietary Patterns at Midlife and Health in Aging: An Observational Study. Ann Intern Med. 159(9):584-591.
3. Vranešić Bender D, Krznarić Ž. 2008. Malnutricija – pothranjenost bolničkih pacijenata. MEDICUS. 17(1):71 – 79.

Foto: Pexels


Newsletter