fbpx

Preferirate li kavu ili čaj, odlučuje vaša DNA

Zdrav život

Većina nas tako obožava oba napitka i teško se odlučuje koji im je omiljeniji. S druge strane, postoje osobe koje uživaju u ispijanju čaja, ali kavu ne mogu ni okusiti. Jeste li ikad razmišljali u čemu je tajna? Sada je konačno jasno. O tome koji napitak više preferirate odlučuje vaša DNA!

Čaj i kava su zbog ugodnog okusa i mirisa najkonzumiranija pića nakon vode. Slažete li se s nama? Većina nas tako obožava oba napitka i teško se odlučuje koji im je omiljeniji. S druge strane, postoje osobe koje uživaju u ispijanju čaja, ali kavu ne mogu ni okusiti. Jeste li ikad razmišljali u čemu je tajna? Sada je konačno jasno. O tome koji napitak više preferirate odlučuje vaša DNA! Naime, znanstvenici su otkrili genetske varijacije koje su različito osjetljive na gorki okus ovih napitaka. Pritom jačina osjetljivosti otkriva individualnu sklonost prema određenom napitku, odnosno prema točno određenim bioaktivnim komponentama.

Bioaktivne komponente kave i čaja

Čaj sadrži preko 300 različitih sastojaka koji se mogu svrstati u nekoliko najznačajnijih bioaktivnih skupina: fenolne spojeve, alkaloide, vitamine, minerale i eterična ulja. Fenolima se pripisuje zdravstvena dobrobit čaja jer pokazuju antioksidativno i antikancerogeno djelovanje te sprječavaju razvoj kardiovaskularnih bolesti. Na središnji živčani sustav pak najviši utjecaj imaju alkaloidi. Za najpoznatiji među njima, kofein, dokazano je da povećava razinu energije, koncentraciju i pospješuje budnost. Kofein se dobiva iz listića čaja, ali i iz zrna kave. Upravo je on jedna od bioaktivnih komponenata zaslužna za gorak okus ovih napitaka.

Bez obzira na činjenicu da količina kofeina u kavi odnosno čaju ovisi o tome koliko se jaki čaj ili kava skuha, čaj općenito ima manji postotak kofeina. Pogledamo li količinu kofeina unutar raznih vrsta čajeva, možemo zaključiti da najviše kofeina sadrži crni čaj, a zatim oolong, zeleni pa bijeli čaj. Zanimljivo je da sve popularniji Rooibos čaj uopće ne sadrži kofein.

DNA

Sadržaj kofeina u kavi također je vrlo promjenjiv. Kreće se u rasponu od 50 do 400 miligrama po šalici kave. Kava, osim bioaktivnog sastojka kofeina, sadrži još jednu bioaktivnu komponentu zaslužnu za specifičan gorak okus kave. Naziva se kinin, a pronađen je i u toničkoj vodi.

DNA odlučuje

O tome jeste li skloniji konzumiranju čaja ili kave ovisi o vašoj genetskoj osjetljivosti na percipiranje gorčine, odnosno na biokemijske gorke komponente kave ili čaja. Ovu činjenicu znanstvenici objašnjavaju na vrlo zanimljiv način. Osobe koje posjeduju specifičnu genetsku varijaciju, odnosno određenu sekvencu DNA koja ima veću osjetljivost na gorak okus kofeina, imaju i veću vjerojatnost da će piti kavu. S druge strane, osobe koje preferiraju čaj imaju nešto drugačiju genetsku varijaciju. Ona je osjetljivija na gorčinu nekih drugih bioaktivnih komponenti, primjerice kinina, dok će kofein vjerojatno registrirati kao previše gorak.

Dakle, u donošenju odluke o tome preferirate li više kavu ili čaj, sudjeluje vaša DNA odnosno geni. Međutim, važno je naglasiti da nije uvijek sve u genima. U ovom slučaju, konačna odluka o tome hoćete li danas uživati u kavi ili čaju, na kraju će ovisiti i o faktorima okoline, primjerice o prehrani koju ćete netom prije konzumirati.

Pročitajte i ovo:

Dopustite nam odabrati najbolji čaj za vaše tegobe

Emocionalna glad: Čime nahraniti osjećaje?

Može li kava s medom spriječiti pojavu MRSA infekcije?

Potvrđeno je, ispijanje vrućih napitaka može biti opasno!

Literatura:
1. Ong et al. 2018. Understanding the role of bitter taste perception in coffee, tea and alcohol consumption through Mendelian randomization. Scientific Reports. 8(16414): 1-8.
2. Sorić M. 2005. Utjecaj kofeina na tjelesnu aktivnost. Hrvatski športskomedicinski vjesnik. 20(2): 98-112.

Foto: Pexels


Newsletter