fbpx

Pragma o izazovu za obitelj:„Dan u tjednu bez ekrana“

Aktualno, Roditelji i djeca

Možete li u idućih mjesec dana, jednom tjedno, provesti „dan bez ekrana“ u vaše slobodno vrijeme? Možete li umjesto ekrana organizirati obiteljske aktivnosti u kojima ćete se zabavljati, povezivati, upoznati neke nove činjenice ili razvijati vještine? Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, odgovore na ova pitanja daje voditeljica Savjetovališta za mlade udruge Pragma Jelena Adamlje, mag. socijalne pedagogije.

Koliko mislite da ste ovisni o svom pametnom telefonu? Zabrinjava li vas količina vremena koju vaše dijete provodi pred raznim ekranima? Pokušajte izračunati vrijeme koje članovi vaše obitelji dnevno provedu pred ekranima (mobiteli, tableti, računala, tv…). Ukoliko ste se zabrinuli, razmislite o tome da uvedete neke promjene u dnevnom ritmu vaše obitelji, na vrijeme. Možete li u idućih mjesec dana, jednom tjedno, provesti „dan bez ekrana“ u vaše slobodno vrijeme? Možete li umjesto ekrana organizirati obiteljske aktivnosti u kojima ćete se zabavljati, povezivati, upoznati neke nove činjenice (izletom, odlaskom u muzej i sl.) ili razvijati vještine (npr. pečenja kolača…)?

Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, odgovore na ova pitanja daje voditeljica Savjetovališta za mlade udruge Pragma Jelena Adamlje, mag. socijalne pedagogije.

Problem ovisnosti o raznim ekranima

U posljednje vrijeme, brojni nas roditelji pitaju koliko su društvene mreže dobre ili loše. Kako dijete, koje previše vremena provodi pred ekranom, natjerati da više uči ili izlazi s prijateljima? Koliko „ekrana“ u danu je u redu, a koliko previše, osobito kada je u pitanju malo dijete? Ovisnost o „ekranima“ se ne dogodi „preko noći“. Za njen nastanak ne treba optužiti (samo) medije i njihovu dostupnost.

Često su kod mladih koji previše vremena provode pred ekranima prisutne teškoće u funkcioniranju u međuljudskim odnosima, u području osjećaja i slike o sebi. Neki od tih mladih su doživjeli niz neuspjeha ili problema u školskom, vršnjačkom i obiteljskom okruženju. Zbog toga razvijaju strah pred budućnosti i sve se više povlače u sebe, u sigurnost svoje sobe. Nastoje se okupiti nečime što će ih odvući od razmišljanja o problemima. A sadržaji koje omogućuju razni ekrani su kao stvoreni za to!

Problem ovisnosti o raznim ekranima nije „neizlječiv“, ali je puno lakše kada možemo početi djelovati na vrijeme kako do njega uopće ne bi došlo. Donosimo nekoliko korisnih savjeta roditeljima, temeljem preporuka stručnjaka, kako razvijati zdrav odnos prema medijima u obitelji, a medije koristiti kao dobre saveznike u odgoju.

Odgodite gledanje ekrana djetetu u prve dvije godine života 

Svaki put kada sjedi pred ekranom, dijete prestaje biti aktivni sudionik u istraživanju svijeta. Ipak, to je u toj dobi izrazito važno zbog pravilnog razvoja mozga, motorike i psihosocijalnog razvoja. Dijete se najbrže razvija u prve dvije godine života. Važno mu je stoga ponuditi sadržaje i uvjete odrastanja koji će mu pružiti najbolji temelj za zdravo odrastanje. To mogu biti: igra, priče za laku noć, mnogo razmjena osjećaja i razgovora s roditeljima i ostalim važnim osobama, druženje s vršnjacima i poticanje djeteta da samostalno svlada neku aktivnost (hodanje, penjanje…) tako što će istraživati u sigurnom okruženju. Takve aktivnosti su puno stimulativnije u odnosu na pasivno “skrolanje” YouTube videa.

Ne zaboravite da gledanje ekrana, osobito onih malih poput iPada i mobitela, utječe na vid. Na to upozoravaju oftalmolozi. U svojim ordinacijama sve češće primaju mlade pacijente s problemom „suhog oka“ (zbog nedovoljnog treptanja prilikom gledanja u ekran) i kratkovidnošću (zbog naprezanja oka).

Nakon dvije godine, ograničite vrijeme gledanja ekrana: Preporuka je do 60 minuta, uz osiguravanje visokokvalitetnih sadržaja 

Vodeći računa o preporukama pedijatara (American Academy of Pediatrics, www.aap.org) o ograničenju vremena koje bi dijete određene dobi trebalo provoditi pred ekranom, važno je da osigurate da ono što vaše dijete konzumira bude kvalitetno. Preporuke su okvirne i ne morate paničariti ako jedan dan dozvolite djetetu gledati ekran dulje od onog što se preporučuje. Međutim, pokušajte odrediti razumna pravila koja će vama i djetetu biti ustaljena i predvidljiva te ćete ih se ustrajno pridržavati uz tek kakvu povremenu iznimku. Crtić po dolasku iz vrtića ili prije večere može biti vrijeme za koje dijete zna da je rezervirano za ekran. Nema li dijete ustaljenih pravila ili počnete li previše popuštati tako da iznimke postaju pravilo (npr. dozvolite crtić jer ste preumorni, a dijete plačljivo), oboje možete izgubiti osjećaj za mjeru. To postupno može postati problem jer će dijete tražiti medijski sadržaj u bilo koje doba dana odnosno kada god osjeti nervozu, bol, frustraciju ili mu je potrebna utjeha ili distrakcija.

Pretvorite medije u odgojni alat

Kao što posljednja istraživanja otkrivaju, više od vremena koje dijete provodi pred ekranom važnije je na koji način roditelji pristupaju medijima i postavljaju pravila o korištenju medija. Nije dobro medije demonizirati i stvarati kod djece osjećaj krivnje. Nije dobro ni prepustiti medijima ulogu „tete čuvalice“ koja jednosmjerno komunicira s djetetom čineći ga pasivnim. Umjerenost i ovdje vrijedi kao dobar recept uspjeha.

bez ekrana

Pokušajte medije što više iskoristiti u svoju korist. Gledajte medijske sadržaje zajedno s djetetom i o njima razgovarajte kako bi dijete razvilo kritičko razmišljanje i kreiralo vlastite stavove prema onome što mu se prikazuje. Voli li dijete crtiće s elementima nasilja, razgovarajte s njime o tome kako bi se ponijelo u situaciji koju crtić prikazuje. Voli li gledati video klipove o crtanju ili ručnoj izradi predmeta, pitajte ga ima li ideju kako bi on to napravio. Potaknite ga da pokuša samo izraditi svoju „umjetninu“. Tako dijete povezuje virtualni svijet s realnim, a medije koristi na najbolji način za svoj kognitivni i socioemocionalni razvoj.

Razvijajte naviku u obitelji da su ekrani, dok jedete, ugašeni 

Neka obrok i dalje ostane vrijeme kada s djecom možete razgovarati, „proći“ kroz njihov dan, otkriti kako se osjećaju, šaliti se i povezivati kao obitelj. Vrijeme obroka je vrijeme u kojem imamo priliku primiriti se, odmoriti i predahnuti od siline događanja i informacija kojima smo okruženi, razmišljati ili podijeliti s nekime svoje doživljaje. Hranjenje je i jedna od najvažnijih dnevnih aktivnosti za naš organizam. Zbog toga je važno da joj se posvetimo adekvatno, da u njoj uživamo i ne odradimo je u žurbi. Zabavimo li mozak ekranom, on ne može biti fokusiran na hranu. To znači da njegovi senzori za užitak i osjećaj sitosti rade slabije. Rezultat je veća sklonost prejedanju i debljanju.

Izbjegavajte koristiti medije, osobito mobitel, za dječje uspavljivanje, tješenje ili suzbijanje dosade

Koliko god to nekada može poslužiti kao brzo i efikasno umirujuće sredstvo (npr. za nervozu zbog pospanosti), djetetu time činite medvjeđu uslugu. Učite ga da traži instant rješenja za svoje neugodne i teške osjećaje od kojih na taj način može lako pobjeći, umjesto da stekne sposobnost samo-tješenja. To je slično kao kad u stresu osobe pribjegavaju alkoholu, cigaretama, drogi – ali i hrani. Dajući medijima magičnu moć tješenja, umanjujete je sebi i pritom učite dijete da može ostati pasivno u svojoj boli jer će ga utješiti nešto „izvana“. Osim toga, time se smanjuju njegovi kapaciteti da izdrži frustraciju (ili dosadu) ne nastupi li utjeha odmah. Promatrajte dijete i uočite koristi li medije da bi se oslobodilo napetosti ili razbilo dosadu.

Razmislite kako mjesto na kojem su postavljeni ekrani utječu na komunikaciju i funkcioniranje djece u obitelji

Izbjegavajte postavljanje ekrana bilo koje vrste u dječju sobu. Tako ćete lakše pratiti koje sadržaje dijete gleda. Kod školske djece ćete smanjiti mogućnost distrakcije prilikom učenja, ali i uspavljivanja. Naučite dijete da mobitel, ako ga posjeduje, ostavlja izvan sobe kada odlazi na spavanje.

Promotrite raspored vaše dnevne sobe. Je li kauč usmjeren prema velikom tv ekranu koji dominira cijelim prostorom? Držite li televizor upaljen i kada ga ne gledate, kada imate goste? Ako vam je to navika, razmislite koliko takav raspored dnevne sobe utječe na komunikaciju u obitelji. Razmislite o mogućnosti postavljanja televizora u prikladne ormare ili o premještanju na neko manje dominantno mjesto.

Osigurajte kvalitetno zajedničko vrijeme za obiteljske aktivnosti 

Vaše dijete za zdravo odrastanje najviše treba vas. Uspomene s obiteljskih aktivnosti predstavljaju dragocjeno emocionalno i duhovno bogatstvo za djetetov kasniji razvoj. Obiteljsko zajedništvo predstavlja djetetovo glavno emocionalno utočište u kojem uči osjećati se prihvaćenim i stvarati dobre veze s drugima.

Napomena:

Imate li naviku „skrolati“ mobitel dok jedete ili gledati u TV, a istovremeno očekujete od djeteta da to ne čini, niste vjerodostojni. Za dobrobit djeteta, ali i čitave obitelji, vrijedi uložiti napor i pridržavati se onoga što očekujete od djeteta. Time dobivate dvostruko: dijete uči iz vašeg primjera, a vaša obitelj dobiva na kvaliteti zajedničkog vremena i odnosa. Dijete najviše uči ponavljanjem, a vi ste mu kao roditelj prvi i najvažniji životni uzor. Vaše navike će najvjerojatnije postati i njegove navike. Važno je stoga da svoje navike konzumiranja medija osvijestite prije nego odredite što želite i što ne kada je u pitanju medijski odgoj vašeg djeteta. Budite ono što želite prenijeti svome djetetu!

Za više informacija potražite nas u:

  • Teslinoj 13, Zagreb

Članak je nastao u okviru projekta „OPIŠI ME!“ usmjerenog razvijanju socio-emocionalnih kompetencija i vještina djece i roditelja. Projekt financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Sadržaj članka je u isključivoj odgovornosti Pragme i ne može se smatrati službenim stavom Ministarstva.

Izvori:
1. American Academy of Pediatrics Announces New Recommendations for Children’s Media Use, dostupno na: https://www.aap.org/en-us/about-the-aap/aap-press-room/Pages/American-Academy-of-Pediatrics-Announces-New-Recommendations-for-Childrens-Media-Use.aspx
2. Labaš, D. (2015.). Komunikacija odgaja — odgoj komunicira. Prijedlozi i smjernice za roditeljski medijski odgoj. u: Brusić, R. i sur. Komunikacija odgaja – odgoj komunicira. Emocionalna medijska i pismenost. Pragma, Zagreb
3. 6 reasons you should not watch tv while eating, dostupno na: http://thescienceofeating.com/2016/07/13/6-reasons-you-should-not-watch-tv-while-eating/
4. The Guardian, How much screen time is too much for kids? It’s complicated, dostupno na: https://www.theguardian.com/technology/2018/may/31/how-much-screen-time-is-too-much-for-kids-parents-advice-children-digital-media
5. 5 Reasons Why Screen Time Is Bad for Young Children, dostupno na: https://mindd.org/screen-time/

Foto: udruga Pragma