Temperatura tijela nije bolest, već predstavlja simptom bolesti i rezultat je metaboličkih procesa u organizmu. Povišenom tjelesnom temperaturom (hipertermija) smatramo sve vrijednosti temperature iznad 37°C. Vrućica predstavlja stanje povišene tjelesne temperature s vrijednostima unutarnje (rektalne) tjelesne temperature 38° C ili više. Dijelimo ju na akutnu i kroničnu.
Uzrok bolesti
Povišena tjelesna temperatura prati veliki broj virusnih i bakterijskih infekcija. Akutna vrućica javlja se zbog virusne infekcije dišnog i probavnog sustava te bakterijskih infekcija (upala srednjeg uha, pneumonija, upala mokraćnih puteva). Kronična vrućica može pratiti veliki broj bolesti kao što su autoimune bolesti, kolagenovaskularne bolesti (npr. juvenilni idiopatski artritis), kronične infekcije ili rak.
Simptomi
- Povišenjem tjelesne temperature nastupa hladnoća, bljedoća, tresavica i opće loše stanje. Ovi simptomi prepoznaju se i u stanjima povišene tjelesne temperature kod djece koja većinom postaju smirenija i tromija, pospana su i odbijaju hranu.
- Daljnjim povišenjem temperature, djetetovi obrazi postaju crveni, koža vruća, dijete je razdražljivo te ima poteškoće sa spavanjem.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih pretraga krvi i urina, te po potrebi kompjutorizirane tomografije (CT) i magnetske rezonancije (MR).
Prognoza bolesti
Prognoza bolesti ovisi o uzroku povišenja tjelesne temperature. U većini slučajeva se liječenjem osnovne bolesti normaliziraju i vrijednosti tjelesne temperature.
Liječenje
Liječenje je usmjereno na osnovnu bolest. Povišena tjelesna temperatura može se sniziti antipireticima ili fizikalnim metodama snižavanja (oblozi, kupke). Bitna je nadoknada izgubljene tekućine.
Foto: Pixabay
