fbpx

Ponavljajuće negativne misli

Zdrav život

Je li vam se ikada dogodilo da vas nešto toliko muči da ne možete prestati o tome razmišljati? Legnete navečer u krevet i ne možete zaspati jer se mozak ne gasi? Preko dana se ne uspijevate koncentrirati na posao jer negativne misli neprestano naviru? Zvuči jako neugodno, ali nažalost, vrlo je često.

Je li vam se ikada dogodilo da vas nešto toliko muči da ne možete prestati o tome razmišljati? Legnete navečer u krevet i ne možete zaspati jer se mozak ne gasi? Preko dana se ne uspijevate koncentrirati na posao jer negativne misli neprestano naviru? Zvuči jako neugodno, ali nažalost, vrlo je često.

Stručnjaci se već dugi niz godina bave proučavanjem depresivnih i anksioznih poremećaja kako bi što bolje razumjeli njihove uzroke i posljedice. Svrha toga je planiranje što efikasnije terapije koja bi omogućila ljudima normalno svakodnevno funkcioniranje.

Negativne misli

Unazad nekoliko godina u literaturi se sve češće pojavljuje pojam kojeg istraživači nazivaju „ponavljajuće negativno razmišljanje“ (RNT – repetitive negative thinking). Radi se o pasivnim, ponavljajućim mislima, najčešće povezanima s depresivnim i anksioznim poremećajima. Ponavljajuće misli i brige mogu biti povezane s prošlosti i budućnosti. Osoba s depresivnim poremećajem konstantno razmišlja o svojim simptomima te njihovim mogućim uzrocima. Primjerice, jedan od najčešćih simptoma kod depresije je bezvoljnost za svakodnevne aktivnosti. Osoba si postavlja pitanja kao što su: “Zašto mi se ništa ne da? Kako to da i drugi imaju slične probleme, a imaju volje ustati iz kreveta? Što ako ne budem mogao/la raditi? Jesam li ja kriv/a za ovo?”… Tako se stvara začarani krug iz kojega može biti jako teško izaći, pogotovo kada dođe do osjećaja krivnje.

negativne

RNT se pokazao kao važan faktor rizika kod depresivnih poremećaja. Također, istraživanja pokazuju da ovaj fenomen povećava ranjivost pojedinca na anksiozne poremećaje, depresiju i emocionalne poremećaje općenito. S obzirom na to da depresija i anksioznost najčešće dolaze u komorbiditetu s nizom drugih poremećaja, ponavljajuće negativne misli se mogu javiti i kod drugih stanja kao što su poremećaji hranjenja, posttraumatski stresni poremećaj, hipohondrija, alkoholizam, psihoza i poremećaji boli.

Logično, i sadržaj ponavljajućih misli se mijenja ovisno o tome o kojem poremećaju se radi. Primjerice, kod PTSP-a se najčešće javljaju misli vezane uz konkretnu traumu dok se kod poremećaja hranjenja javljaju misli o simptomima i posljedicama neuzimanja ili prekomjernog uzimanja hrane. Zanimljivo je spomenuti da postoje i neka istraživanja da RNT može u nekim slučajevima imati i pozitivne posljedice kao što su bolja sposobnost rješavanja problema ili bolje pamćenje. Ipak, ova je teza još nedovoljno istražena da bi se donosili konkretni zaključci.

RNT u zdravih osoba

Možda se pitate može li se ovaj fenomen javiti i kod zdravih ljudi, bez psihičkih poremećaja? Naravno da može i svi smo ga barem jednom iskusili. Pretpostavljam da ste potvrdno u glavi odgovorili na pitanje s početka članka. Kako ćemo onda znati gdje je granica između „normalnog“ razmišljanja i psihičkog poremećaja? Odgovor je u svakodnevnom funkcioniranju. Naravno da svi imamo boljih i lošijih dana, ali ako vas ovakve misli ometaju u dnevnim obavezama i aktivnostima kroz duži period, vrijeme je da potražite pomoć.         

Pročitajte i ovo:

Zašto je traženje pomoći još uvijek tabu tema?

Treba li adolescentska kriza biti razlog za zabrinutost?

Od djetetovog neraspoloženja do emocionalnih teškoća

Foto: Pexels


Newsletter