fbpx

Pobijedi “tihi” infarkt mozga

Obiteljska medicina

Još uvijek nema dovoljne svijesti o čimbenicima rizika za moždani udar. To ne samo da sprječava stavljanje ove bolesti pod kontrolu, nego i otežava smanjenje broja oboljelih i umrlih koji tako i dalje raste. Tome pridonosi i pojava manje poznatijih oblika moždanog udara koji se ne uspiju otkriti na vrijeme. Jedan od njih je “tihi” infarkt mozga.

Još uvijek nema dovoljne svijesti o čimbenicima rizika za moždani udar. To ne samo da sprječava stavljanje ove bolesti pod kontrolu, nego i otežava smanjenje broja oboljelih i umrlih koji tako i dalje raste. Tome pridonosi i pojava manje poznatijih oblika moždanog udara koji se ne uspiju otkriti na vrijeme. Jedan od njih je “tihi” infarkt mozga. Iskoristite priliku i upoznajte ga.

Činjenice o moždanom udaru

Mnoge činjenice o moždanom udaru dobro su poznate, a neke je od njih vrijedno ponoviti. Za početak, moždani udar ne nastaje uslijed traume, već zbog poremećaja cirkulacije i moždanog infarkta. Naime, postoje dva oblika moždanog udara. Kod naglog prekida ili smanjenja moždane cirkulacije nastaje ishemijski moždani udar, poznati kao infarkt mozga. Dođe li do rupture krvne žile mozga, govorimo o hemoragijskom moždanom udaru.

Sljedeća je činjenica da se specifična skupina simptoma javlja ovisno o području mozga koji je oštećen. Ponekad su simptomi vrlo teški, ponekad blagi i prolazni, a ponekad mogu potpuno izostati. Upamtite, nepostojanje kliničkih simptoma ne znači da patološka lezija nije prisutna. Tipičan je primjer “tihi” infarkt mozga.

Zabrinjavajuća je i činjenica da moždani udar pogađa osobe sve mlađe dobne skupine.

Nakon što se bolest preboli, često ostaju teška neurološka oštećenja, funkcionalna ograničenja tijekom kretanja i psihičke promjene. Zbog visoke stope invaliditeta i visoke smrtnosti, moždani je udar jedan od najvećih javnozdravstvenih i socijalno-ekonomskih problema.

“Tihi” infarkt mozga

U pozadini “tihog” infarkta mozga se nalazi ishemija (nedovoljna opskrba tkiva kisikom) do koje najčešće dovodi bolest malih krvnih žila. Što točno označava pojam „tihi”? Govori o prisutnosti ishemijske lezije u mozgu koja nije izazvala kliničke simptome tipične za moždani udar poput govornih smetnji, kljenuti ekstremiteta ili osjetnih poremećaja. U tom slučaju govorimo o “tihom” infarktu mozga.

Stručnjaci naglašavaju da, ako se tijelo osluškuje dovoljno pažljivo, “tihi” infarkt mozga ne mora biti potpuno „tihi“.

Nažalost, često nije na vrijeme prepoznati niti liječeni. Oštećenja se otkriju sasvim slučajno, kada je osoba, zbog sasvim drugog zdravstvenog razloga, podvrgnuta magnetskoj rezonanciji ili nekoj drugoj neuroradiološkoj pretrazi.

Dva su razloga “tihih” simptoma

Postoje dva glavna razloga za “tihu” kliničku sliku: lokalizacija i veličina lezije. Kako su lezijom obično zahvaćene male krvne žile mozga, infarkt je ograničene veličine i stvara manje vidljive simptome. Obično nastaje u “tihim” područjima mozga koja nisu funkcionalno značajna za svakodnevne aktivnosti. Ishemijska oštećenja tih područja stoga se manifestiraju minimalnim simptomima ili ih uopće nema.

“Tihi” infarkt se do sada registrirao u regijama mozga odgovornim za procese mišljenja, raspoloženja i kognitivnih funkcija. U tom slučaju, prezentirao se s tako minimalnom fizičkom ili kognitivnom disfunkcijom da se ona nije zapazila. Koje bismo simptome mogli očekivati? Primjerice, prolazni poremećaj koordinacije, kratkotrajnu slabost ekstremiteta, poremećaj govora ili vidni poremećaj.

Pobijedi ih

Nespecifične simptome “tihog” infarkta mozga je teško prepoznati, ali ga je moguće spriječiti. Kako? Uklanjanjem rizičnih čimbenika.

Učestalost pojave “tihog” infarkta mozga raste sa životnom dobi. Procjenjuje se da se u dobi između 55 i 65 godina javlja u oko 11 % slučajeva dok se nakon 85 godina života pojavljuje u gotovo 50 % slučajeva. Dakle, osnovni čimbenik rizika je visoka životna dob. Među ostalim se čimbenicima spominju oksidativni stres, apneja u snu, kronično bubrežno zatajenje, visoki krvni tlak, koronarna bolest srca, kardiomegalija ili uvećanje srca te Alzheimerova bolest.

Želite li pobijediti ovu opaku bolest, morate se ponašati odgovorno i pokušati izbjeći sve moguće čimbenike rizika. U suprotnom, “tihi” infarkt mozga može ostaviti vidljive posljedice – simptomatski moždani udar i demenciju.

Pročitajte i ovo:

Različite bolesti s istim simptomom – depresijom

Moždani udar: Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati

Motorički i kognitivni deficit nakon moždanog udara

Od hladnoće do moždanog udara: Što možemo naučiti?

Tromb kao rizični čimbenik srčanog i moždanog udara

Muzikoterapija u neurološkim i psihijatrijskim bolestima

Literatura:
1. Tuškan-Mohar L. et al. 2013. Tihi infarkt mozga. Medicina fluminensis. 49(1): 31-41.
2. Gupta A. et al. 2016. Silent Brain Infarction and Risk of Future Stroke: A Systematic Review and Meta-Analysis. Stroke. 47(3): 719–725.

Foto: Pexels


Newsletter